Specijalista za ishranu dr Veroslava Stanković objasnila je sve o voću i povrću - koliko treba da jedemo, koje sadrži najviše šećera, najviše vode... i zašto ne treba da pijemo samo česmovaču!
Ljeto je period kada jedemo više voća i povrća, najviše zato što im je tada sezona pa su nam i dostupne razne voćke, ali i zato što nam više prijaju sveže namirnice kada je vruće. Voće i povrće sadrži mnoštvo potrebnih vitamina, minerala, vlakana i sjajno utiče na zdravlje, ali to ne znači da možemo da ga jedemo u neograničenim količinama.
"Oko 200 grama voća dnevno je sasvim dovoljno, tom količinom se unosi dovoljna količina svih mineralnih materija koje su nam potrebne i dijetnih vlakana. Ako govorimo o sokovima, svježe cijeđenim, to je količina od 120 do 150 mililitara dnevno, ne više. Povrće minimum 400 grama odnosno četiri porcije. Povrće nema šećera, ima mineralnih materija, dijetnih vlakana koja su nam neophodna za zdravlje čitavog organizma", rekla je u specijalista ishrane dr Veroslava Stanković.
Doktorka je objasnila i koje su posljedice preteranog unosa voća – nije bezazleno!
"Ukoliko je duži vremenski interval tokom kojeg unosite veću količinu može doći do promene glikoregulacije, odnosno do porasta glikemije, a samim tim može tokom vremena da dovede do pojave gojaznosti, hiperinsulinemije i dijabetesa tipa 2".
Ona je otkrila i koje voće sadrži najviše šećera, a iznenadiće vas i šta kaže za lubenicu i dinju!
"Šljiva i grožđe sadrže najviše šećera, ne uzima se džabe grožđani šećer. Što se tiče lubenice i dinje, nevjerovatno je da lubenica ima veći glikemijski indeks od dinje, a dinja je naizgled slađa, ali opet ima manju količinu vode od lubenice, tako da je možda preporuka dinja koja ima i veću nutritivnu vrijednost u odnosu na lubenicu".
Specijalista ishrane je objasnila i koje voće je teže za varenje i zašto.
"Šljive i kruške spadaju u voće koje je teže za varenje zato što imaju veću količinu dijetnih vlakana. Inače je to izuzetno zdravo voće. Što se tiče kajsije, breskve, oboje su obojeno voće koje ima veliku količinu beta karotena i ostalih fitonutrijenata koji imaju antioksidativnu ulogu. Ne bih zaobišla kupinu, jagoda je već prošla, malina, sve to bobičasto voće koje je prebogato fitonutrijentima, pomaže u borbi protiv karcionoma, slobodnih radikala, za podizanje imuniteta".
Dr Stankovića ističe da je jako važno da unosimo dva i po do tri litra vode dnevno tokom cijele godine, a ljeti i više ukoliko je povećana fizička aktivnost. Međutim, njen savjet je da ne pijemo uvijek samo vodu sa česme, evo i zašto.
"Ne treba stalno piti vodu sa česme, nego ponekad i onu mineralnu jer u toku ljetnjih meseci gubimo veću količinu elektrolita, natrijuma i kalijuma, i to možemo da unesemo putem te vode ukoliko ne unosimo neke supice, čorbice. Što se tiče voća, lubenica je voće koje sadrži najviše vode, kod povrća je to krastavac i paradajz, ali krastavac može da nam nadoknadi vodu i smanji žeđ u kratkom vremenskom intervalu".
Specijalista za ishranu je na kraju objasnila i da li nam i koliko hladne namirnice pomažu da se rashladimo i šta je najviše pomaže po velikim vrućinama.
"Pretjerano hladne namirnice ne hlade organizam. Tu imamo fiziološki efekat, kad unesemo hladnu hranu naš organizam se trudi da poveća našu tjelesnu temperaturu, pa onda dolazi do zagrijavanja. Međutim, ne možemo te namirnice ni da držimo na sobnoj temperaturi jer je prilično visoka, dovodi do razvoja bakterija. Znači, prohlađene namirnice su idealne za ove vremenske intervale, naročito mogu da rashlade mliječni proizvodi, jogurt, kefir, kiselo mlijeko, pa čak ponekad i slatko mlijeko", poručila je ona.
(MONDO)