Savjeti iz Hemofarma za Svjetski dan srca: Oporavak nakon srčanog udara

Piše: Mr sci. dr Nirvana Šabanović Bajramović, internista kardiolog

Sam proces oporavka od srčanog udara započinje odmah u prvih nekoliko dana tokom boravka u bolnici. Oštećeni srčani mišić nadomješta se ožiljnim tkivom koje je većinom dovoljno jako da srce nastavi da pumpa normalno ili skoro normalno kao i ranije.

Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kao posljedica začepljenja arterija koje do srčanog mišića dovode krv obogaćenu kisikom (koronarne arterije) i ovo začepljenje najčešće uzrokuje krvni ugrušak. Zaustavljen protok krvi znači da srčani mišić u tom području ostaje bez kisika određeni period što može dovesti i do trajnog oštećenja mišića.

Međutim, gledajući šta je u pozadini događaja, srčani udar najčešće nastaje kao rezultat procesa koji traje duže vrijeme i oštećuje koronarne arterije a zove se bolest koronarnih arterija. Tokom vremena arterije postaju uže kao rezultat ugradnje masnih naslaga u zidove arterija (ateroskleroza). To suženje znači da arterije nisu u stanju do dovode dovoljno krvi bogate kisikom do srčanog mišića, posebno u stanjima kada je ta potreba veća, kao na primjer za vrijeme fizičkog opterećenja.

Simptomi povezani sa srčanim udarom mogu biti veoma različiti, od oštre jake boli iza grudne kosti do lagane nelagode u prsima, stezanja ili opšteg lošeg stanja. Dužina trajanja bola kao i njegovo širenje također mogu jako varirati od osobe do osobe. Najčešće se bol iza grudne kosti širi u ramena, vrat i donju vilicu, a može se prenositi i u leđa i gornji dio stomaka i biti praćena preznojavanjem, mučninom i povraćanjem, zbog čega se nerijetko ovakva bol zamjeni sa probavnim smetnjama.

Oporavak: Dužina trajanja boravka u bolnici nakon srčanog udara je dosta različita i ovisi o tretmanu koji je proveden (fibrinolitička terapija i/ili koronarna intervencija-stentiranje krvnih žila) kao i o eventualnim komplikacijama srčanog udara. Prosječno trajanje boravka u bolnici kod nas je 7 do 12 dana.

U nekim slučajevima srčani udar napravi značajnije oštećenje srčanog mišića što može smanjiti snagu pumpanja srca. Kao posljedica oslabljene snage srca nastaje kratkoća daha, umor i otoci oko skočnih zglobova. Ovo stanje se naziva srčano popuštanje i može usporiti oporavak, ali to ne treba obeshrabriti pacijente. Srce je jedan od najjačih mišića u tijelu i oporavlja se prilično brzo.

Većina ljudi se potpuno oporavi nakon srčanog udara i vrati se normalnom životu. I nakon što se potpuno oporave i promijene životne navike nakon srčanog udara, većina pacijenata se osjeća bolje nego prije samog događaja.

Oporavak je individualan proces sa pojedinim specifičnostima za svakog pacijenta.

Povratak svakodnevnom životu: Vijest o odlasku kući iz bolnice razveseli sve pacijente, iako odlazak iz okruženja sa stalnim nadzorom i brigom može biti i zastrašujući. Uobičajeno je da se pacijenti po povratku kući osjećaju uplašeno i bezvoljno. To je vrlo česta reakcija kod pacijenata nakon srčanog udara i ne treba biti obeshrabrujuća. Osjećaj umora i iscrpljenosti je prolazan. Nakon prve sedmice boravka kod kuće, ukoliko nema pojave bolova u prsima i kratkoće daha, preporučuje se postepeno povećavanje aktivnost prema planiranom programu, te vraćanje u normalan život.

Preporučuje se postepeno povećanje obima aktivnosti do praga tolerancije, a bez izazivanja osjećaja nelagode. Najbolji vid vježbe za srce je aerobna aktivnost. To su vježbe koje zahtijevaju ponavljani angažman grupa velikih mišića (noge, ramena, ruke). Takve aktivnosti podrazumijevaju hodanje, vožnju bicikla i plivanje. Ovakav tip vježbi povećava potrošnju kisika, te povećava rad srca i pluća. Vremenom, postepeno povećavanje rada stimuliše tijelo na promjene i podstiče srce i cirkulaciju da bolje funkcionišu. Važno je imati na umu da fizička aktivnost neće uzrokovati novi srčani udar i da je značajno manji rizik njegovog ponavljanja nakon potpunog oporavka.

Neko vrijeme nakon srčanog udara preporučuje se izbjegavati i konzumacija alkoholnih pića, jer alkohol može stupiti u interakciju sa mnogim lijekovima koji se uzimaju nakon srčanog udara, te izazvati negativne posljedice, posebno sa lijekovima za spavanje ili lijekovima za razrijeđivanje krvi.
Propisanu terapiju pacijenti trebaju koristiti redovno i nikada je ne prekidati samoinicijativno, bez konsultacije ljekara. Ovo se odnosi i na male doze acetilsalicilne kiseline.

Faktori rizika za nastanak srčanog udara: Svi faktori koji povećavaju vjerovatnoću nastanka srčanog udara nazivaju se faktorima rizika. Neke je moguće kontrolisati i promijeniti na čemu je potrebno intenzivno raditi, dok na neke od njih ipak nije moguće uticati.

Faktori rizika koji se ne mogu promijeniti su: porodična sklonost bolestima srca, starosna dob i spol. Naime ukoliko je neko od bližih srodnika imao srčani udar to znatno povećava rizik obolijevanja od bolesti srca. To su bolesti koje se znatno češće javljaju u nekim porodicama. Muškarci imaju znatno veći rizik za nastanak srčanog udara u odnosu na žene, a posebno oni starosne dobi iznad 45 godina. Za žene se taj rizik povećava sa starosnom dobi iznad 55 godina.

Oni faktori na koje se može uticati promjenom načina života i ishrane jesu: pušenje, fizička neaktivnost, povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest i stres.

Većinu faktora povezanih sa srčanim udarom pacijenti mogu sami promijeniti, za što nikada nije prekasno! Mnogi ljudi nakon srčanog udara odluče da je vrijeme za značajne promjene načina i stila života s ciljem da smanje rizik od nastanka novog srčanog udara. Jedan od načina da se to uradi, pored vježbe i fizičke aktivnosti, jeste i uvođenje zdrave prehrane koja svakako pomaže da se smanji nivo masnoća, snizi krvni pritisak i smanji tjelesna težina.

Postoje jasni dokazi koji govore o tome da prehrana bogata voćem i povrćem smanjuje rizik nastanka bolesti srca. Holesterol je supstanca koja se odlaže u zidove krvnih sudova i sužava koronarne arterije. Zdrava prehrana može smanjiti nivo holesterola za 5 do 10%, a tako se smanjuje jedan od značajnih faktora rizika povezanih sa nastankom koronarne bolesti. Najvažnije je izbjegavati hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama koje se u jetri transformiraju u holesterol. Zasićene masne kiseline se nalaze u puteru, tvrdim sirevima, životinjskim mastima, kokosovom i palminom ulju. Da bi zaštitili svoje srce potrebno je u hrani unositi što više nezasićenih masnih kiselina kao što je maslinovo ulje i ulje šećerne repice, te riblje ulje bogato omega 3 kiselinama.

Veće količine soli u prehrani su direktno povezane sa povišenim krvnim pritiskom, a većina ljudi unosi soli više nego što je preporučeni maksimum koji iznosi 6 grama dnevno (jedna čajna kašika). Posebnu pažnju treba obratiti na gotove proizvode koji sadrže velike količine soli, tako da je priprema svježe hrane uvijek bolji izbor.

Ukoliko nije moguće održavati uravnoteženu i zdravu prehranu, dodaci prehrani u vidu različitih pripravaka mogu da pomognu očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, te ih valja razmotriti kao dio strategije u prevenciji, odnosno liječenju kardiovaskularnih bolesti.

Dodaci prehrani sa dokazanim pozitivnim efektima na kardiovaskularni sistem djeluju u osnovi tako što smanjuju apsorpciju holesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi kao i povišenog krvnog pritiska, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila ili svoje djelovanje ispoljavaju antioksidativnim svojstvima. Tu se ubrajaju: Omega-3 masne kiseline; crvena riža, ginko biloba, magnezij, koenzim Q10, vitamini B skupine, kao i vitamini D i K.

Dodatke prehrani sa pozitivnim efektima na kardiovaskularni sistem poput magnezijuma, koenzima Q10, vitamina B kompleksa i vitamina D i K možete pronaći na www.svakodobro.ba