Profesori farmakologije Medicinskog fakulteta u Foči laboratorijskim eksperimentima naučno su potvrdili ljekovito dejstvo biljke vrijesak na probavni trakt i ispituju antimikrobno dejstvo više planinskih trava specifičnih za rejon Hercegovine.
Fočanski farmakolozi očekuju da će neko od ljekobilja iz njihove laboratorije, uz dodatna ispitivanja, kojima bi se utvrdilo u kom obliku, dozi i kombinaciji imaju najveći efekat na određene bolesti, stići i do tržišta lijekova kao odgovarajuća i naučno utemeljena zamjena za sintetički lijek.
Nakon što su naučno utvrdili ljekovitost vrijeska, pod skener su im, u potrazi za što boljim prirodnim antibiotikom, došli islandski lišaj, divlji origano, matičnjak i druge biljke sa hercegovačkih planina.
Sa Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta, koja je sve prepoznatljivija po velikom broju publikacija u prestižnim naučnim časopisima, istuču da sada žele da njihovi rezultati dobiju praktičnu vrijednost i budu na usluzi građanima.
Ove godine višestruko su nagrađeni za naučno-istraživački rad, i od Fakulteta i od Univerziteta.
Šef katedre Dragana Sokolović dobila je nagradu za najboljeg istraživača na Univerzitetu Istočno Sarajevo, Dragana Drakul najbolji je istraživač Medicinskog fakulteta, dok je Milica Cvijetić priznanje Fakulteta dobila u kategoriji mladih istraživača - asistenata.
Profesor farmakologije Dragana Drakul priča da su sve radili timski i da su nagrađeni, manje-više, za iste radove u kojima su svi učestvovali od ideje do realizacije i publikacije.
U tri rada, u prethodne tri godine, istraživali su upotrebu antibiotika i stanje antimikrobne rezistencije u Republici Srpskoj, po regijama, a posebno u Gornjem Podrinju, uključujući i Goražde u Federaciji BiH, dok su u četvrtom radu eksperimentom na pacovu istraživali ljekovitost vrijeska i zdravca.
Drakulova navodi da su na zvaničnom sajtu Svjetske zdravstvene organizacije podaci za potrošnju antibiotika dostupni za zemlje koje toj problematici već godinama prilaze sistemski ozbiljno, dok se za BiH i Republiku Srpsku ne mogu naći, pa je bilo zanimljivo uporediti ih.
"Potrošnja antibiotika u Srpskoj u vrijeme kovida prevazišla je za neslavnih četiri do pet puta neke evropske zemlje. Potrošnja je mjerena alatima koje su opšteprihvaćeni, a koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija, tako da se mogu porediti sa bilo kojom zemljom", istakla je Drakulova.
Ona je dodala da je istraživanje pokazalo da angažman u praksi može dati rezultate, jer su našli znatne razlike između pojedinih ustanova i pojedinih regija u potrošnji antibiotika.
Drakulova je istakla da to govori da pojedinačni angažman, posebno kada se uključe mlađi ljekari i studenti, može da napravi pomake ka smanjenoj potrošnji antibiotika.
"To samim tim vodi do smanjenja problema mikrobne rezistencije, koji je i Svjetska zravstvena organizacija istakla kao jedan od gorućih problema čovječanstva i savremene medicine, a koji nas lako može vratiti u preantibiotsku eru, u situaciju da praktično svi budemo ugroženi od najbanalnijih infekcija, nešto što smo potpuno zaboravili da je veoma opasno i da može dovesti do smrtnog ishoda, ako izgubimo vrijednost antibiotika", upozorila je Drakulova.
Ona je istakla da se to može desiti ako se, ne sutra, veće danas, svi u lancu zdravstvene zaštite ne promijene i ozbiljnije ne pozabave ovim problemom.
Paralelno sa ispitivanje sintetičkih lijekova, na ovoj katedri ispituju se i ljekovita dejstva samoniklih biljaka, što bi moglo da posluži kao alternativa sve većoj otpornosti bakterija na sintetičke antibiotike.
"Ima dosta biljaka oko nas koje su u tradicionalnoj upotrebi, a nemamo nikakve naučne dokaze koji opravdavaju takvu upotrebu. Naša želja je da spojimo ta dva naučna interesa - interes za antibiotike i antimikrobnu rezistenciju i interes za aktivne principe biljaka, da pokušamo doprinijeti nauci time što ćemo ispitati antimikrobno djelovanje čitavog niza biljaka koje rastu u našoj okolini", navela je Drakulova.
Prema njenim riječima, to se prije svega odnosi na ispitivanje ljekovitosti biljaka koje rastu na jugoistoku Republike Srpske, sa akcentom na Hercegovinu, gdje postoji dosta endemskih biljaka, a zbog specifičnog spoja sunca i kamena.
"To su neke mediteranske kulture koje ne rastu u drugim krajevima naše zemlje, a i ako rastu, u Hercegovini imaju veći sadržaj aktivnih principa, prije svega nekih polifenolnih jedinjenja koja potencijalno mogu imati antiseptičko i antimikrobno djelovanje jače nego u sjevernim dijelovima sa manje sunca", dodala je Drakulova.
U svojim ispitivanjima trenutno su fokusirani najviše na zdravac i vrijesak, ali su ljetos dosta šetali po Hercegovini, po planinama, pa su skupili i islandski lišaj, divlji origano, matičnjak...
"To su biljke koje su dosta poznate, ali kada se napravi prava kombinacija mogu se dobiti potentniji aparati koji potencijalno mogu imati antimikrobno, ali i neka druga farmakološka dejstva. Zadnje dvije godine smo istraživali aktivne principe etarskog ulja vrijeska i aktivne principe biljke zdravac i tu imamo more lijepih rezultata, od kojih neki još nisu publikovani", navela je Drakulova.
U eksperimantima su utvrdili ljekovito dejstvo vrijeska na sistem za probavu, odnosno na neke poremećaje tog trakta.
Drakulova je rekla da su vrlo jasno na nekoliko metoda pokazali njegovo spazmolitičko i antidijarealno dejstvo, što opravdava upotrebu vrijeska u tradicionalnoj medicini kao spazmolitika.
"Mnogo je bolova i poremećaja koji nastaju zbog grča glatkih mišića u digestivnom traktu, a mi za takva stanja nemamo sintetske lijekove koji nemaju i prateća neželjena dejstva. Zbog toga je velika vrijednost pronaći neki prirodni preparat sa manje neželjenih dejstava, a koji će biti uporediv po efektima sa sintetskim lijekovima, kao što su neki analgetici", dodala je Drakulova.
Ona je navela da uz dodatna ispitivanja, nakon što se formuliše nekoliko ljekovitih oblika vrijeska u različitim dozama, ti preparati mogu da dožive i svoju komercijalizaciju zahvaljujući istraživanjima iz ove laboratorije.
"Kada se uhvatite u koštac sa naukom, kada tek počnete, zadovoljni ste kada recimo prvi ispitate antidijeralni efekat vrijeska, objavite u nekom cijenjenom časopisu, to za početak bude veliko", istakla je Drakulova.
Ona je dodala da je san svakog naučnika da njegovo otkriće i istraživanje dobije neku praktičnu primjenu.
"Nadamo se da ćemo napraviti iskorak u tom smjeru. Sada smo već prepoznatljivi po velikom broju publikacija u kvalitetnim časopisima, ali ono za čim sada žudimo je da nastavimo da radimo još jače i da naši rezultati dobiju praktičnu vrijednost i budu na usluzi građanima", istakla je Drakulova.
Asistent Milica Cvijetić rekla je da se svim istraživačkim radovima pristupa detaljno i sistematično i uz pomoć drugih katerdi, ističući i veliki doprinos njihovih laboranata.
U istraživanja potrošnje antibiotika bili su uključeni i studenti, a obuhvaćeno je više od 1.000 ispitanika u više gradova. Za eksperimentalni rad u laboratoriji Cvijetićeva navodi da se izvodi sa posebnom rasom pacova "vistar".
"Sama publikacija nije naš cilj, nego praktična primjena. Iskreno se nadam da ćemo u budućnosti u zavisnosti od rezultata koje budemo dobijali u radovima to moći i praktično da primijenimo, da to za medicinu bude korisno", naglasila je Cvijetićeva.
Ona je dodala da raspolažu opremom i sredstvima koji su za sada dovoljni, a njihov rad bi mogao biti znatno unapređen nabavkom novih aparata i reagenasa.
Nagrade koje su dobili veliki su podstrek za dalji rad.
(Srna/MONDO)