Zdrava ishrana nije samo ono što jedete, već i ono što izbjegavate.
Jedan od osnovnih principa zdrave ishrane jeste unos raznovrsnih i hranljivih cjelovitih namirnica. To podrazumijeva balansiran tanjir sa nemasnim proteinima, biljkama bogatim vlaknima, zdravim mastima i složenim ugljenim hidratima. Ipak, to takođe znači i izbjegavanje industrijski prerađene hrane koja sadrži nezdrave dodatke. Takva hrana poznata je kao ultra-prerađena hrana.
"Ona obično sadrži brojne dodatke poput šećera, soli, masti, vještačkih boja i konzervansa. Ultra-prerađena hrana uglavnom se sastoji od sastojaka izdvojenih iz drugih namirnica, kao što su masti, skrob, dodati šećeri i hidrogenizovane masti. Često sadrži i aditive kao što su vještačke arome, boje ili stabilizatori", objašnjava Harvard Health Publishing.
Iako je najbolje uopšte izbjegavati prerađenu hranu, nutricionisti kažu da su neke posebno štetne. U nastavku pročitajte koje ultra-prerađene proizvode nutricionisti nikada ne bi jeli i koje još preporučuju da potpuno izbacite iz jelovnika.
1. Slatke žitarice za doručak
Najbolji doručak uključuje proteine, zdrave masti, složene ugljene hidrate i puno vitamina i minerala. Na primjer, ovsenu kašu bez šećera sa svježim voćem, orasima, bademovim mlijekom i čia sjemenkama.
Međutim, dr Uma Naidu, nutricionista i direktorka Centra za nutricionističku psihijatriju na Harvardu, kaže da postoji jedna stvar koju nikada ne jede, a to su zaslađene žitarice za doručak.
"U većini prodavnica postoji čitav raf sa šarenim pakovanjima koja privlače djecu, ali da li znate šta stvarno sipate u činiju svakog jutra i kako to utiče na vaš dan?", pitala je u razgovoru za CNBC Make It.
Naidu ističe da su te žitarice pune prostih ugljenih hidrata i "gotovo sadrže cijelu dnevnu dozu dodatog šećera".
"Kada ovakvo nešto pojedemo za doručak, dolazi do naglog skoka šećera u krvi, što nas vrlo brzo opet čini gladnim i skloni smo da posegnemo za novom slatkom grickalicom. Osim toga, doručak bogat ugljenim hidratima može da izazove pad energije, konfuziju i razdražljivost kasnije tokom dana".
2. Gazirani napici
Bezalkoholna pića i dijetalne verzije su među najčešće konzumiranim ultra-prerađenim proizvodima, ali i najštetnijim, upozorava dr Džinan Bana, dijetetičarka i profesorka nutricionizma na Havajskom univerzitetu.
"Neke vrste ultra-prerađene hrane nikada ne konzumiram, a gazirani sokovi su među njima. Sadrže samo prazne kalorije - šećer bez ikakvih hranljivih vrijednosti", izjavila je za CNBC Make It.
Umjesto toga, preporučuje da se pije voda, čaj ili kafa u umjerenim količinama.
3. Prerađeno meso
Proteini su ključni za jačanje kostiju, mišića, kože i hormona, ali nije svaki izvor proteina dobar izbor. Idealno je birati nemasno, neprerađeno meso kao što su piletina, ćuretina ili riba, ali i biljne izvore poput pasulja, leblebija, orašastih plodova i sjemenki.
S druge strane, prerađeno meso poput šunke i salame spada u ultra-prerađene namirnice koje su bogate mastima i solju. Nutricionista Rob Hobson, autor knjige Unprocess Your Life, kaže da upravo zato ne jede ovakve proizvode.
"I prije nego što su došli u fokus, znalo se da šunka i salama povećavaju rizik od raka debelog crijeva, posebno kada se redovno konzumiraju".
4. Industrijski pakovani kolači i mafini
Pakovani kolačići, mafini i ostali slatkiši koje nalazimo u supermarketima puni su šećera, zasićenih masti i vještačkih dodataka.
"Teško je pronaći bilo koji slatkiš u radnji koji nije ultra-prerađen. Ako ne možete sami da napravite poslasticu kod kuće, preporučujem da birate zdravije alternative - poput energetskih pločica od sušenog voća i orašastih plodova", rekao je Hobson za New York Post.
5. Instant supe
Dr Bana ističe da se trudi da ne konzumira instant supe, jer su često bogate natrijumom i zasićenim mastima, dok su siromašne vlaknima.
"Generalno ne kupujem instant supe i ako poželim da jedem supu, pripremam je sama. Ne smatram ih zdravim izborom", kaže ona.
(MONDO)