Lijekovi za prehladu mogu da izazovu ozbiljne posljedice ako se kombinuju bez provjere sastava. Saznajte kako da izbjegnete duplu dozu paracetamola i druge greške.
Lijekovi za prehladu mogu da ublaže neprijatne simptome, ali nepravilna upotreba može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme. Jedna od najčešćih grešaka jeste istovremeno uzimanje više preparata koji sadrže isti aktivni sastojak, čak i kada imaju različite nazive i proizvođače. Ljekari upozoravaju da takva kombinacija može da dovede do predoziranja i ozbiljnih komplikacija.
Prehlada je neprijatna, ali ne mora potpuno da vas iscrpi. Većina ljudi oporavi se bez posebnog liječenja, dok preparati koji se izdaju bez recepta mogu da pomognu u ublažavanju simptoma.
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ljekarsku pomoć trebalo bi potražiti ako se simptomi ne poboljšaju u roku od 10 dana, ako se ponovo pojave ili ako se pogoršaju, piše Parade.
„Specijalisti otorinolaringologije mogu da pomognu na nekoliko važnih načina. Možemo da utvrdimo da li je reč o uobičajenoj virusnoj infekciji gornjih disajnih puteva ili o nečem drugom, poput bakterijske infekcije ili komplikacije koja zahtijeva liječenje“, objašnjava dr Džozef Lebovic, otorinolaringolog i hirurg iz Njujorka.
Pregled kod otorinolaringologa može da bude koristan i kada simptomi traju duže od same prehlade, na primjer ako zapušen nos potraje nedjeljama ili dođe do gubitka čula mirisa. Specijalista može da pomogne i pri izboru odgovarajuće terapije, uključujući lijekove koji se izdaju bez recepta.
Koji lijekovi se najčešće koriste za prehladu?
Liječenje prehlade uglavnom je usmjereno na ublažavanje simptoma dok se organizam sam bori protiv infekcije. U zavisnosti od tegoba, koriste se različiti preparati:
Paracetamol - pomaže u snižavanju temperature i ublažavanju glavobolje i bolova u tijelu.
Ibuprofen - može da ublaži povišenu temperaturu, glavobolju i bolove.
Dekstrometorfan - koristi se za smirivanje kašlja.
Guaifenezin - pomaže da se sluz razrijedi i lakše izbaci.
Pseudoefedrin - oralni dekongestiv koji se koristi za ublažavanje zapušenosti nosa.
Antihistaminici, poput difenhidramina i doksilamina - nalaze se u nekim preparatima za prehladu koji se uzimaju uveče. Mogu da ublaže određene simptome, ali i da izazovu pospanost
Iako su ovi lijekovi uglavnom bezbjedni kada se koriste prema uputstvu, postoji česta greška na koju lekari posebno upozoravaju.
„Mnogi lijekovi protiv prehlade sadrže više aktivnih sastojaka, a različiti preparati mogu da sadrže isti aktivni sastojak čak i kada imaju potpuno različite nazive i brendove“, upozorava dr Lebovic.
Greška sa lijekovima za prehladu može ozbiljno da ugrozi zdravlje
Uzimanje duple doze lijeka za prehladu može da ima ozbiljne, pa čak i životno ugrožavajuće posledice. Problem je u tome što do predoziranja može da dođe slučajno, čak i kada osoba nema namjeru da uzme preveliku količinu lijeka.
„Duplo doziranje najčešće se događa slučajno, kada osoba uzme dva različita lijeka koja sadrže isti aktivni sastojak ili više istih sastojaka“, objašnjava dr Džozef Lebovic.
Na primjer, osoba može da uzme jedan preparat za snižavanje temperature, a zatim i kombinovani lijek za prehladu koji takođe sadrži isti sastojak. Ako ne provjeri deklaraciju oba proizvoda, može nesvjesno da prekorači preporučenu dozu.
Poseban oprez sa paracetamolom
Paracetamol može da izazove ozbiljno oštećenje jetre ako se uzme u prevelikoj količini. Dodatni problem predstavlja činjenica da se nalazi u brojnim lijekovima koji se izdaju bez recepta, ali i u pojedinim lijekovima koji se dobijaju na recept. Neki od tih preparata namijenjeni su ublažavanju više simptoma prehlade istovremeno.
Prema američkoj Upravi za hranu i lekove (FDA), maksimalna ukupna dnevna doza paracetamola za zdrave odrasle osobe iznosi 4.000 miligrama u periodu od 24 sata. U taj zbir ulaze svi lijekovi koji sadrže paracetamol.
To je gornja granica, a ne preporučena doza koju treba dostići. Za pojedine osobe dozvoljena količina može da bude niža, na primjer kod bolesti jetre ili drugih faktora rizika. Uvijek treba pratiti uputstvo konkretnog lijeka i savjet ljekara ili farmaceuta.
Ni sa nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima, poput ibuprofena, ne treba pretjerivati.
„U slučaju predoziranja, nesteroidni antiinflamatorni lijekovi mogu da izazovu krvarenje u sistemu za varenje i čir, kao i da povećaju rizik od srčanog i moždanog udara“, upozorava dr Margarita Bruni, otorinolaringolog.
Ona dodaje da i dekongestivi, poput pseudoefedrina, u prevelikim dozama mogu da izazovu nemir, drhtanje, epileptične napade i ozbiljne srčane komplikacije.
Lijekovi koji izazivaju pospanost takođe nose rizik
Kvalitetan san važan je tokom bolesti, ali treba biti oprezan sa lijekovima za prehladu koji sadrže antihistaminike.
„Oni mogu da izazovu izraženu pospanost“, upozorava dr Kristina H. Fang, otorinolaringolog.
Poseban oprez potreban je ako nakon uzimanja takvih lijekova morate da vozite ili upravljate mašinama. Istovremena upotreba više preparata koji izazivaju pospanost može dodatno da pojača njihov efekat.
Zato prije uzimanja lijeka treba provjeriti upozorenja na pakovanju i izbjegavati aktivnosti koje zahtevaju punu pažnju ako postoji mogućnost da preparat utiče na budnost.
Koliko lijekova protiv prehlade smijete da uzmete dnevno?
Ne postoji jedinstvena dnevna doza koja važi za sve lijekove protiv prehlade, ističe dr Lebovic. Odgovarajuća količina zavisi od aktivnog sastojka, oblika i koncentracije lijeka, uzrasta, a ponekad i tjelesne težine, drugih lijekova koje osoba uzima i postojećih zdravstvenih problema.
„Najbolje mjesto za provjeru pravilne doze jeste deklaracija na konkretnom proizvodu koji uzimate. Na njoj piše koliko leka treba uzeti, koliko često, koja je najveća dozvoljena dnevna količina i na koja upozorenja treba obratiti pažnju“, kaže dr Lebovic.
Kada je riječ o paracetamolu, FDA za zdrave odrasle osobe navodi 4.000 miligrama u 24 sata kao maksimalnu ukupnu količinu iz svih lijekova koji ga sadrže. Ipak, to ne znači da je ta količina odgovarajuća za svakoga.
Ako imate bolest jetre, uzimate druge lijekove ili niste sigurni da li preparati smiju da se kombinuju, provjerite sa ljekarom ili farmaceutom koja je doza bezbedna za vas.
Tri savjeta ljekara za bezbijedno uzimanje lijekova protiv prehlade
1. Provjerite aktivne sastojke, a ne samo naziv lijeka
Različiti lijekovi mogu da imaju drugačije nazive i pakovanja, a da sadrže iste aktivne sastojke. Zato je važno da pročitate deklaraciju svakog preparata koji koristite, posebno dio u kome su navedeni aktivni sastojci.
Ako niste sigurni da li smete da kombinujete dva lijeka, pre uzimanja se posavjetujte sa farmaceutom ili ljekarom. Nemojte pretpostavljati da su preparati različiti samo zato što imaju drugačije nazive.
2. Izaberite lijek prema simptomu koji želite da ublažite
Lijekovi protiv prehlade mogu da ublaže tegobe, ali ne mogu da ubrzaju nestanak same infekcije.
„Prehladu izazivaju virusi i ona mora da prođe svojim tokom“, kaže dr Bruni.
Zbog toga često nema potrebe za kombinovanim preparatima koji sadrže više aktivnih sastojaka. Ako vas muči samo jedan simptom, lek koji sadrži jedan odgovarajući aktivni sastojak može da bude dovoljan. Na taj način smanjuje se i mogućnost nepotrebnih neželjenih dejstava.
3. Provjerite moguće interakcije sa drugim lijekovima i bolestima
Pojedini sastojci lijekova protiv prehlade mogu da povise krvni pritisak, izazovu pospanost ili stupe u interakciju sa drugim lijekovima koje uzimate.
Dr Fang zato savjetuje da se prije uzimanja preparata posavjetujete sa ljekarom ako imate hronične zdravstvene probleme ili već koristite neku terapiju.
Lijekovi protiv prehlade mogu da olakšaju tegobe, ali je važno da ih uzimate prema uputstvu i da ne kombinujete preparate bez provere njihovog sastava. Ako simptomi traju duže od 10 dana, pogoršavaju se ili se ponovo pojave nakon poboljšanja, obratite se ljekaru.
(Mondo)