Kora citrusa može biti jestiva, ali je važno znati kako su plodovi tretirani. Pročitajte više o sigurnosti korišćenja kore limuna i narandže.
Kora limuna daje savršenu aromu kolačima, narandžina se koristi za domaće slatko i džemove, a kriške citrusa često završavaju u toplom čaju ili osvježavajućim napicima. Međutim, na kori voća često ostaju sredstva kojima se plodovi tretiraju tokom uzgoja i nakon berbe. Da li je obično pranje dovoljno, šta zapravo znači oznaka „nevoskirano“ i da li je organski limun uvijek bolji izbor?
Kada kupujemo limun za cijeđenje, uglavnom gledamo samo koliko je svjež i sočan. Ipak, ukoliko planiramo da njegovu koru izrendamo u patišpanj ili cijeli kolut ubacimo u šolju čaja, važno je da obratimo pažnju na porijeklo i deklaraciju.
Zašto se citrusi tretiraju poslije berbe?
Kora citrusa jeste jestiva, ali pri njenoj upotrebi moramo imati u vidu način na koji je plod tretiran. Limun, narandže, mandarine i limete često prolaze kroz tretmane zaštitnim sredstvima tokom rasta, ali i nakon berbe, kako bi lakše podnijeli dug put od voćnjaka do rafova u prodavnicama i duže zadržali svježinu.
Da bi se spriječilo propadanje i razvoj plijesni tokom transporta, koriste se fungicidi – sredstva kao što su:
- Imazalil
- Tiabendazol
- Pirimetanil
- Fludioksonil
Pored toga, na plodove se često nanose i vještački voštani premazi kako bi dobili ljepši sjaj i duže zadržali vlagu.
Kako je za The Guardian objasnila Sara Kompson iz organizacije Pesticide Action Network UK (PAN UK), imazalil se široko koristi za tretiranje citrusa poslije berbe, a njegovi ostaci uglavnom se nalaze na kori. Korišćenjem rendane kore oni mogu dospjeti i u hranu.
Upravo je upozorenje da kora nije za jelo na pojedinim pakovanjima citrusa u jednom britanskom trgovinskom lancu pokrenulo širu raspravu o tome šta zapravo unosimo kada koristimo rendanu koru. Zbog toga je važno razlikovati korišćenje unutrašnjosti ploda od upotrebe njegove kore.
Da li prisustvo pesticida automatski znači opasnost?
Samo prisustvo ostataka pesticida ne znači nužno da će konzumiranje namirnice ugroziti zdravlje. Za procjenu rizika ključni su vrsta supstance, njena tačna količina i nivo izloženosti.
Ostaci sredstava za zaštitu bilja u hrani strogo podliježu propisanim maksimalnim dozvoljenim nivoima. Prema naučnim saznanjima Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika (BfR), ukoliko se propisane granice poštuju, ne očekuju se štetni efekti po zdravlje.
Ipak, organizacije poput PAN UK upozoravaju na istovremenu izloženost većem broju pesticida – takozvani „koktel efekat“ – i zalažu se za strožu kontrolu i jasnije informisanje potrošača.
Koliko pranje zaista pomaže?
Pranje ima nesumnjivu svrhu: može da smanji količinu ostataka pesticida, ali ne može da garantuje njihovo potpuno uklanjanje.
U istraživanju objavljenom 2022. godine, koje je obuhvatilo pet pesticida na narandžama, pranje vodom iz česme smanjilo je nivo ostataka za 26 do 84 odsto, u zavisnosti od supstance.
Pojedini pesticidi zadržavali su se u voštanom sloju kore i teže su se uklanjali.
Američka agencija za zaštitu životne sredine (EPA) preporučuje temeljno pranje i trljanje voća pod tekućom vodom radi uklanjanja dijela površinskih ostataka, uz naglasak da se na ovaj način ne mogu ukloniti svi ostaci pesticida. Plodove obavezno treba oprati čak i kada ih ljuštimo ili samo cijedimo, kako se nečistoće i bakterije sa površine ne bi prenijele na unutrašnjost prilikom sječenja. Za pranje se ne preporučuju sapun i deterdženti.
Da li je organski limun bolji izbor?
Organski plodovi mogu biti odličan izbor za one koji žele da smanje izloženost ostacima pesticida. Ipak, oznaka „organsko“ ne znači da je proizvod potpuno bez ostataka niti da se u njegovom uzgoju ne koriste nikakva sredstva za zaštitu bilja.
Prema izvještaju Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA) za 2023. godinu, u 80 odsto analiziranih uzoraka organske hrane nisu pronađeni ostaci pesticida u količinama koje je moguće pouzdano izmjeriti, a ostaci su se rjeđe nalazili nego u konvencionalno proizvedenim proizvodima. Ipak, i organski limun, narandžu ili limetu treba oprati prije korišćenja, bez obzira na to da li upotrebljavamo koru ili samo unutrašnjost.
Šta nam zapravo govori oznaka „nevoskirano“?
Oznaku „nevoskirano“ ne treba poistovjećivati sa oznakom „organsko“ niti sa potvrdom da plod nije tretiran sredstvima za zaštitu bilja. Ona se odnosi isključivo na voštani premaz i sama po sebi ne daje potpunu informaciju o tretmanima tokom uzgoja i poslije berbe. Zato je najbolje pročitati cijelu deklaraciju.
Koliko deklaracije mogu da zbune kupce pokazao je i britanski primjer o kojem je pisao The Guardian. Nakon što su fotografije upozorenja „Kora nije za jelo“ na pojedinim pakovanjima citrusa u Lidlu privukle pažnju na društvenim mrežama, kompanija je saopštila da je ta oznaka dodata greškom i da proizvodi ispunjavaju standarde bezbjednosti.
Šta da radimo kada nam kora treba za kolač ili čaj?
Za potrošače koji koru citrusa aktivno koriste u kuvanju, najvažnije je sljedeće:
- Provjerite deklaraciju i upozorenja – ako je navedeno da kora nije za jelo, takvu koru ne treba koristiti u kolačima, džemovima ili napicima oslanjajući se na to da će pranje ukloniti sve ostatke.
- Kombinujte mjere – organski plodovi mogu da smanje izloženost, a temeljno pranje pod tekućom vodom ostaje važan korak pri pripremi svih citrusa, ali pranje nije apsolutna garancija da je svaka kora pogodna za jelo.
(Mondo)