Kako se gradovi širom svijeta bore protiv opakih vrućina

Iza nas je, prema podacima agencije NASA, najtopliji jun u istoriji mjerenja, izjednačen po toploti sa junom 2020, a čini se da vrućine ne popuštaju ni ovog mjeseca.

Suočeni sa porastom temperatura i toplotnim talasima posljednjih decenija gradovi pronalaze različite načine da učine efekte klimatskih promjena manjim ili barem podnošljivijim za svoje stanovnike. Kako piše Klima101, ovo su samo neki od njih.

1. Američki gradovi, Los Anđeles i Njujork, farbaju ulice i krovove u bijelo

U gradskim jezgrima ljeti umije bude i nekoliko stepeni Celzijusa toplije nego na periferiji zbog manjka vegetacije i ogromnih konstrukcija od betona, cigli i asfalta koje tokom dana upijaju sunčevu toplotu, a tokom noći je isijavaju. Ali to ne mora da bude tako – jedan od neobičnijih sredstava za smanjenje vrućina u gradovima jesu kante specijalne bijele farbe.

Los Anđeles je odlučio da prefarba ulice u bjeličasto-sivkastu nijansu koja apsorbuje manje sunčevih zraka. Prema izvještaju Američke agencije za zaštitu životne sredine, svijetle površine su za 3-5 °C hladnije od tamnijih.

Svijetli putevi su se pokazali kao odličan alat za smanjenje efekta urbanog toplotnog ostrva u Los Anđelesu, ali dolaze sa visokom cijenom – za bojenje samo 1,6 kilometara puta neophodno je 40 hiljada američkih dolara. Dodatno, premaz traje samo 7 godina. Međutim, naglašava se da bijele ulice istovremeno prave uštede energije: smanjuje se korišćenje klima uređaja u okolnim kućama i zgradama, a takođe ulične svjetiljke zbog reflektivne prirode svijetlih površina mogu da budu upaljene kraće nego inače.

U cilju veće podnošljivosti visokih ljetnjih temperatura, u Njujorku se od 2009. u bijelo boje krovovi. Za sada je svijetlim premazom prekrivena površina krovova od preko 900 hiljada kvadratnih metara, procjenjuje se da se zbog hlađenja koje se time ostvaruje godišnje uštedi 4.000 tona ugljen-dioksida.

I njujorški projekat se pokazao kao efikasan: prema istraživanju agencije NASA, temperature na bijelim krovovima su tokom ljeta i do 23 °C niže nego na crnom asfaltu. Kako navodi Škola za životnu sredinu Univerziteta Jejl, sistematska zamjena tamnih površina u gradovima svjetlijim mogla bi da smanji maksimalne temperature za vrijeme toplotnih talasa i za preko 2 °C.

2. U Barseloni se sadi „trees for life”

Barselona se nalazi na ozbiljnom udaru globalnog zagrijavanja: španski grad bi u budućnosti mogao da se suoči sa porastom ekstremnih temperatura za 3,5 °C – na 42,8 °C.

Posljedice klimatskih promjena se osjećaju već sada kroz učestalije i intenzivnije toplotne talase. Zato su gradske vlasti u saradnji sa Evropskom unijom svom stanovništvu obezbijedile utočište od ljetnje žege – riječ je o klimatskim skloništima, posebnim klimatizovanim prostorima u kojima ljudi mogu da se odmore i osvježe kada su napolju opasne vrućine.

Povrh toga, sprovodi se i projekat Trees for Life za period od 2017. do 2037.

Oko jedne četvrtine Barselone prekriva oko 1,4 miliona krošnji stabala, a udio drveća u gradskoj površini bi u narednih petnaestak godina trebalo da se poveća na 30%. Dodatno, vodiće se računa o tome da 40% vrsta bude prilagodljivo na promjene klime.

Pored obezbjeđivanja prijatnijih temperatura, ozelenjavanje unapređuje kvalitet vazduha, smanjuje zagađenje bukom, štedi energiju, smanjuje rizik od poplava i obogaćuje urbani biodiverzitet. Pa će Barselona kroz projekat Trees for Life zaista na svojevrstan način udahnuti gradu život.

3. Gradovi upošljavaju osobe nadležne za vrućine

Rješenja za probleme planete koja se zagrijava ne dolaze samo iz urbanog planiranja – prošle godine Majami-Dejd je uposlio prvo lice nadležno za vrućine na svijetu, Džejn Gilbert.

Njena pozicija primarno podrazumijeva planiranje kratkoročnih i dugoročnih odgovora na toplotne talase i podizanje svijesti o štetnosti visokih temperatura za zdravlje ranjivih kategorija stanovništva u okrugu koji naseljava 2,7 miliona ljudi. Pored toga Gilbertova se bavi i savjetovanjem, umrežavanjem i ubrzavanjem partnerstava, projekata i politika za jačanje klimatske otpornosti.

Primjer Majamija su pratili i Atina u Grčkoj i Fritaun u Sijera Leoneu.
Studija iz prošle godine otkrila je da je izloženost urbanoj toploti porasla za 200% u periodu od 1983. do 2016. Porast se objašnjava klimatskim promjenama i migracijama ljudi u gradove. Imajući u vidu buduće zagrijavanje i povećanje populacije, vjerovatno će se roditi potreba za još lica koja će imati zadatak da zaštite živote preko 1,7 milijardi osoba izloženih urbanoj toploti.

4. Nica rashlađuje trotoare vodom, a Pariz vodi ljude do hlada

U francuskom lučkom gradu, Nici, voda je bitan segment rashlađivanja ljudi – građanima i turistima su na raspolaganju brojne fontane, rijeke, jezera i prije svega more. No, voda hladi grad i tako što kvasi trotoare – i ne, ne govorimo o kiši, već o inovativnom sistemu navodnjavanja koji bukvalno odvodi toplotu iz grada.

Navodnjavanje se odvija kroz zemlju zahvaljujući cijevima sa malim rupama koje odvode vodu do posebnog vodopropusnog pločnika od školjki, ali i raspršivanjem vode po trakama za autobuse.

U prestonici Francuske, Parizu, tokom naleta opasnih vrućina je možda korisnije da za kretanje po gradu koristite aplikaciju Extrema umjesto uobičajenog Google Maps-a. Evo i zašto. Extrema će vas odvesti do hladovine – ova aplikacija nudi popis mjesta za osvježenje od obala rijeke preko parkova do muzeja. Dostupna je za korišćenje i u Majorki, Roterdamu i Milanu.

Naš najbitniji zadatak u kontekstu klimatskih promjena jeste njihovo ublažavanje

Globalno zagrijavanje, urbanizacija i masovno preseljenje ljudi u gradove učiniće da se opasnost od ekstremno visokih temperatura nadvije nad sve više urbanih centara. Uz projektovani porast brojnosti, intenziteta i trajanja toplotnih talasa u budućnosti neophodna je šira primjena rješenja poput ovih koje smo danas naveli.

Međutim, moramo uzeti u obzir da toplota nije samo brojka na termometru, već donosi brojne druge nedaće: ugroženo zdravlje stanovništva, požare, propale žetve, smanjenu bezbijednost saobraćaja, narušeno vodosnabdevanje…

Protiv vrućina se ne treba boriti samo u momentima kada one nastupe, već treba preduprijediti njihovu pojavu tako što će se zauzdati budući porast temperature i neutralisati negativne posljedice klimatskih promjena kroz smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.