1.024 elektrode

Mask tvrdi da je čipovanje mozga uspjelo: "Mislima kontroliše kompjuterski miš"

Autor Dragana Božić

Implant se sastoji od 1.024 elektrode koje robot spaja s mozgom pomoću igle, nakon što prvo ukloni mali dio lobanje, robot povezuje veoma tanke elektrode za određene zone mozga i na kraju zašiva rupu

Izvor: YouTube / Real Time with Bill Maher / Neuralink

Prvi čovjek kome jeu mozak ugrađen implant sa moždanim čipom potpuno se oporavio i u stanju je da kontroliše kompjuterski miš svojim mislima, izjavio je osnivač kompanije Neuralink Ilon Mask.

"Pacijent napreduje dobro i izgleda da se u potpunosti oporavio, uz neurološke efekte kojih smo svjesni. Pacijent može da pomijera miša po ekranu samo pomoću svojih misli", objavio jeMaskna platformi X.

U Neuralinku sada pokušavaju da postignu to da pacijent mišem napravi što više klikova. Ta kompanija je implant u mozak prvog čovjeka ikada ugradila u januaru, nakon što je prethodno u septembru za to dobila odobrenje.

U maju prošle 2023. godine, nakon što je prethodno testiran na majmunima, Neuralink je odobrio upotreba implanta u kliničkom ispitivanju na ljudima. Taj čip je osmišljen kao sredstvo koje ljudima treba da omogući da svojim mislima upravljaju pametnim telefonima i drugom tehnologijom.

Robot – šivaća mašina

Za njihovu ugradnju u mozak Neuralink koristi robota koji hirurškim putem postavlja mali moždani kompjuter u dio mozga koji kotroliše namjeru kretanja. Sistem se sastoji od kompjuterskog čipa pričvršćenog za sitne fleksibilne niti "prišivene" za mozak pomoću "robota – šivaće mašine".

Implant se sastoji od 1.024 elektrode koje robot spaja s mozgom pomoću igle. Nakon što prvo ukloni mali dio lobanje, robot povezuje veoma tanke elektrode za određene zone mozga, i na kraju zašiva rupu, piše MailOnline. Jedini vidljivi trag cijele operacije je ožiljak koji ostaje na mjestu reza.

Cijela procedura, prema Maskovim riječima, traje samo 30 minuta i ne zahtijeva totalnu anesteziju. Pacijenti su, nakon intervencije, sposobni da idu kući istoga dana.

Od kvadriplegije do gojaznosti

Kada je određeno područje mozga aktivno, elektrode hvataju moždane signale, što bi trebalo da bude dovoljno da se, na primjer, zamisli pokret kojim se upravlja kursorom računara.

Međutim, kako i taj postupak zahtijeva učenje, čovjeku sa uspješno ugrađenim čipom u mozak biće potrebno određeno vrijeme da mislima nauči da upravlja računarom. Zbog toga je planirano da kliničko ispitivanje funkcionisanja ugrađenog čipa traje šest godina.

Jedan od razloga zbog kojih je Neuralink započeo ispitivanja ugradnje čipova u mozak je istraživanje mogućnosti liječenja kvadriplegije, odnosno paralize u nogama i rukama.

Ilon Mask, međutim, ima velike planove i tu prvobitnu ideju želi da proširi. Zato ističe da u budućnosti želi da, brzim hirurškim ugradnjama implanta, počne da liječi različita stanja, kao što su gojaznost, autizam, depresija i šizofrenija.

(Mondo)