Evroliga će od sezone 2025/26 da uvede porez na luksuz. Otkriveno i kako će to da utiče na timove.
Evroliga nastavlja da kopira NBA ligu, pa tako od sezone 2025/26 uvodi porez na luksuz. To je nešto što se koristi u Americi godinama, a sada će da počne da važi i u evropskoj košarci. Sve ekipe u kojima plate igrača pređu 8 miliona evra neto moraće da plate porez na luksuz. Doduše, postojaće i određeni izuzeci.
Ovakva odluka donijeta je i cilju finansijske stabilnost i fer-pleja i počeće da važi od naredne sezone, ali će ta sezona da bude na neki način "probna", dok će u potpunosti sve da počne da se primjenjuje od sezone 2027/28. Za sada je limit postavljen na 8.000.000 evra i to će da bude na snazi za sljedeću sezonu.
Kao i u NBA ligi postojaće određeni ustupci. Tako se recimo u tu platu neće računati "dva glavna igrača" odnosno dva najplaćenija igrača, igrači koji imaju ispod 23 godine, oni igrači koji su povrijeđeni na duži vremenski period, igrači koji su dugo u klubu i postojaće određena vrsta "izuzetka" za srednje plaćene igrače.
Da pojasnimo dodatno, za igrače koji su duže povrijeđeni računaće se svaki igrač koji ne može da igra najmanje dva mjeseca zbog povrede i njegova plata se neće računati u tom ukupnom budžetu. A za igrači koji su dugo u klubu su oni koji su najmanje tri godine u istom timu, bez obzira na to da li su u pitanju tri uzastopne godine ili ne, ali će se samo 25 odsto njihove plate isključiti. Što se tiče takozvanog "medium-range" izuzetka on će biti između 7 i 8 odsto budžeta, dakle između 560 i 640.000 evra. Moglo bi ovo da ima veliki uticaj na Partizan i Crvenu zvezdu ukoliko se oba kluba nađu u Evroligi sljedeće sezone.
Šta sad ovo znači?
Biće uvedeno i nešto što se zove prosječna zarada klubova koji imaju licencu (ALCDR) koji će računati prosjek zarade timova u prethodne tri sezone. Kao osnov računaće se zarada na dnevnom nivou, marketinški prihodi i svi drugi prihodi koje imaju klubovi sa licencom kako bi se utvrdile njihove granice i to koliki je minimum koji mogu da potroše na naknade igrača.
Tako je recimo spomenuti ALCDR za sezonu 2025/26 izračunat na 19.489.9444 evra, što znači da je minimalna naknada koju klubovi moraju da izdvoje na plate igrača 30 odsto, što je u tom slučaju 5.846.983 evra. Klubovi koji plaćaju specijalne pozivnice moraće da izdvoje najmanje 4.677.587 evra, a klubovi koji dolaze kroz Evrokup 4.092.888 evra.
Zato je uvedena prosječna naknada po neto platama koja isključuje onih nekoliko navedenih izuzetaka i zbog toga je donijeta odluka da taj prosjek bude 8.000.000 evra, dok će najviši nivo naknade (HRL) da bude određen tek za sezonu 2027/28 što bi značilo i da će postojati neka vrsta "seleri kepa" odnosno maksimuma koji klubovi mogu da izdvoje na plate igrača.
Kakve će kazne da budu?
U cilju finansijske konsolidacije i svega toga donijete su odluke i o kaznama, tačnije postavljeni su mehanizmi za sve one koji pređu cifru od osam miliona evra. U narednoj sezoni to će da bude primijenjeno na sve one klubove koji pređu tu cifru po neto platama.
Ovako će se primjenjivati kazne:
- 0-10 odsto - 0.50 evra po svakom pređenom evru
- od 10-30 odsto - 0.75 evra po svakom pređenom evru
- od 30 do 50 odsto - 1 evro po svakom pređenom evru
- od 50 do 70 odsto - 2 evra po svakom pređenom evru
- od 70 do 90 odsto 3 evra po svakom pređenom evru
- od 90 do 110 odsto 4 evra po svakom pređenom evru
- od 110 do 130 odsto 5 evra po svakom pređenom evru
- od 130 do 150 odsto 6 evra po svakom pređenom evru
BONUS VIDEO:
(MONDO)