Nekadašnji francuski vozač Žil Bjanki preminuo je na današnji dan 17. jula 2015. godine, devet mjeseci nakon udesa na Velikoj nagradi Japana, a ti događaji zauvijek su promenili Formulu 1.
Istoriju Formule 1 obilježilo je nekoliko velikih nesreća - poput pogibije Ajrtona Sene ili požara Nikija Laude - a posljednja među onima sa smrtnim ishodom dogodila se na današnji dan prije 10 godina. Francuski vozač Žil Bjanki preminuo je devet mjeseci nakon strašnog udesa koji je doživio na stazi Suzuka u Japanu, kada brzinu svog bolida nije prilagodio uslovima na stazi i istaknutim žutim zastavama.
Smrt vozača koji je trebalo da bude budućnost Ferarija potresla je cijeli automobilski svijet, a Žil Bjanki je poshumno promijenio istoriju sporta. Zbog njega danas u Formuli 1 važe drugačija pravila, a čitavo takmičenje daleko je bezbjednije za vozače koji se širom planete bore za bodove i svjetsku titulu.
Kako je poginuo Žil Bjanki?
Na Velikoj nagradi Japana voženoj na stazi Suzuka 5. oktobra 2014. godine, po veoma teškim uslovima, dogodio se udes koji je Žila Bjankija koštao života. Vozač Zaubera Adrijan Zutil izletio je sa staze i zbog toga je bila na snazi žuta zastava, ali Žil Bjanki nije bio dovoljno oprezan. Zbog sumraka, kiše koja je padala i neprilagođene brzine, Bjanki je izgubio kontrolu nad bolidom na istom mjestu, pa je udario u mašine koje su izvlačile vozilo Zaubera sa staze.
Odmah je bilo jasno da je situacija ozbiljna, pošto Žil Bjanki nije odgovarao na poruke preko timskog radija. Bjanki je pod policijskom pratnjom prebačen u najbližu bolnicu, jer saobraćaj helikopterom nije bio moguć zbog izuzetno loših vremenskih uslova. Prve informacije koje su stigle do javnosti bile su o teškoj povredi glave koju je zadobio prilikom udesa.
Ubrzo su ga u porodici posjetili čelnici Marusije i Ferarija, brazilski vozač Felipe Masa, a zatim i članove porodice među kojima je bio i kum Lorenco Lekler, stariji polubrat Šarla Leklera. Nakon velike borbe koju su japanski ljekari vodili za njegov život, Žil Bjanki je preminuo 17. jula 2015. godine, devet mjeseci nakon udesa koji je doživio.
Sahrana Žila Bjankija održana je četiri dana kasnije u Nici, a uz porodicu i prijatelje ispratilo ga je i preko 25 bivših i aktuelnih vozača Formule 1. Nikome nije bilo lako da se oprosti od talentovanog vozača koji je tek trebalo da pokaže svoja najbolja izdanja i koji bi se u narednim sezonama možda čak borio i za pobjede.
Šta se promijenilo nakon smrti Žila Bjankija?
Još tokom perioda koji je Žil Bjanki proveo u bolnici bilo je očigledno da će nešto morati da se promijeni u Formuli 1. Pritisci sa svih strana bili su sve jači jer je ovo bila prva smrt sa staze nakon legendarnog Ajrtona Sene. Naravno, okolnosti su bile drugačije, sport se mnogo promijenio u međuvremenu, pa su i rješenja morala da budu inovativna.
Zbog incidenta na stazi Suzuka danas bolidi Formule 1 imaju "oreol", deo iznad glave vozača koji sprečava povrede prilikom udarca u zaštitnu ogradu ili prevrtanja. Više puta se dešavalo da upravo "oreol" odigra ključnu ulogu kako bi se izbjegla tragedija na stazi, a najpoznatiji primjer je Romana Grožana koji je isticao u prvi plan da je zbog nove zaštitne opreme preživio težak udes na Velikoj nagradi Bahreina 2020. godine.
Takođe, promijenjeni su termini trka kako se više ne bi vozilo u sumrak, odnosno pravila za vožnju po kiši. Danas ćete često vidjeti kako se trka prekida ili na stazu izlazi sigurnosno vozilo, koje treba da spriječi incidente i opomene sve aktere da prilagode brzinu. Ljubitelji Formule 1 smatraju da je sport tim postupkom izgubio dio draži i da više nema karakterističnog trkanja po kiši, ali mora se prvenstveno razmišljati o životima vozača. Bolidi su danas daleko brži i mnogo teži za upravljanje nego što je to ranije bio slučaj, pa su za nesreće na klizavom drumu dovoljne i minimalne greške.
Kakvu je karijeru imao Žil Bjanki?
Nakon što je tokom godina promenio više takmičenja i kategorija, pravi ulazak mladog Francuza u Formulu 1 dogodio se 2009. Sa samo 20 godina postao je jedan od test vozača Ferarija, koji je polagao velike nade u njega. Imao je priliku da testira bolide, da provodi vrijeme sa nekim od najpoznatijih vozača tog vremena, ali i da se polako priprema za izazove koji su ga očekivali kada dobije šansu u najbržem karavanu na svijetu.
Tokom 2012. godine Ferari ga je poslao na pozajmicu u Sahara fors Indija, a tokom sezone je devet puta vozio na nezvaničnim treninzima održavanim u petak pred trku. Djelovalo je tada da Bjanki ostavlja sasvim dobar utisak i da će već naredne sezone imati zagarantovano mjesto u Formuli 1, što se i desilo jer mu je Marusija ponudila mjesto u timu.
Sa veoma lošim bolidom takmičio se u sezoni 2013. godine i nije uspio da osvoji ni bod, ali je 2014. godine donio Marusiji prve bodove u istorji. Na Velikoj nagradi Monaka osvojio je devetu poziciju i dva boda u šampionatu, a tada je već bilo jasno da je prvi vozač svog tima jer je na svim trkama bilježio bolje rezultate od kolege, sve do "nesrećnog slučaja". Pričalo se i da ga čeka mjesto u Ferariju, koji je u tom trenutku imao nesporazum sa Fernandom Alonsom.
Iz kakve je porodice Žil Bjanki?
Ako se za nekog može reći da je bio iz trkačke porodice, onda je to svakako Žil Bjanki. Njegov deda Mauro Bjanki rođen je u Milanu, ali je pred početak Drugog svjetskog rata sa ocem otišao za Belgiju i za tu zemlju se takmičio u automobilizmu. Iz sporta se povukao zbog smrti svog brata Lusijena, koji je poginuo na stazu u Le Manu.
Braća Bjanki zajedno su osvojili prestižnu trku 500 kilometara Nirnburgringa, Mauro je jedini Belgijanac koji je pobijedio u Makau, a obojica su imali zapažene rezultate na 24 časa Le Mana gdje je Lusijen jednom bio i ukupni pobjednik. Obojica su imali iskustva i sa bolidima Formule 1, ali u tom takmičenju nisu bilježili velike uspjehe.
Na kraju, velike uspjehe u Formuli 1 bilježi Šarl Lekler koji je baš preko Žila Bjankija stigao do Ferarija. Zapravo, Šarl Lekler je najbolji prijatelj Žilovog starijeg polubrata Lorenca, a zbog toga je Bjanki bio kum talentovanom vozaču Ferarija. Jedan od najboljih vozača današnjice nekoliko svojih pobjeda posvetio je preminulom Žilu, između ostalog i onu ostvarenu 2024. godine na domaćem terenu, za Veliku nagradu Monaka.
Bonus video:
(MONDO)