Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić izjavio je da postoje blage naznake ekonomskog rasta, te da je jako važno da će privreda biti u vrhu prioriteta u ovoj godini.
"Jako je važno za nas da će, prema najavama nadležnih, privreda biti u vrhu prioriteta u ovoj godini, odmah iza zdravstvenog sektora. Sličan pristup zauzele su i vodeće zemlje EU", rekao je Đurić u intervjuu Srni.
On je istakao da će u narednom periodu poslovanje privrede prvenstveno zavisiti od situacije u vezi sa virusom korona u Srpskoj i BiH.
"Nadamo se da ćemo ove godine više pričati o ekonomskom rastu, čije se blage naznake sada osjećaju, nego o ovoj pošasti koja nam je nanijela veliku štetu", rekao je Đurić.
On je ocjenio ohrabrujućim blagi oporavak pojedinih grana privrede i veće narudžbine od inostranih partnera u posljednjih nekoliko mjeseci, što predstavlja dobru osnovu za početak 2021. godine, dodajući da to neće biti dovoljno da se sanira minus koji je zabilježen prvenstveno u prvim mjesecima pandemije.
Đurić je podsjetio da je za devet mjeseci 2020. godine vrijednost izvoza Republike Srpske iznosila 2,77 milijardi KM, od čega je 85 odsto ostvarila prerađivačka industrija.
Najznačajniji sektori privrede, a posebno prerađivačke industrije, koji najviše i doprinose ukupnom izvozu, jesu oblasti metalske industrije, tekstila, kože i obuće, kao i drvne industrije, u kojima posluje najveći broj izvozno orijentisanih privrednih društava.
On je rekao da očekuje da sektor turizma, kao i preduzeća koja se bave prevozom putnika i dalje budu najviše pogođeni, ali da će se podrškom ostalim granama privrede stvoriti mogućnosti da se dodatnim mjerama sanira šteta u najugroženijim sektorima.
POSLJEDICE PANDEMIJE
Đurić je, govoreći o negativnim posljedicama virusa korona na privredu Srpske, naveo da je pad tražnje u evrozoni, kao najvećem izvozom tržištu Srpske, doveo i do smanjenja industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj, koja je u 10 mjeseci 2020. godine manja od istog perioda 2019. za 8,3 odsto, od čega je najveći pad od 12,7 odsto evidentiran u prerađivačkoj industriji.
On je naveo da je poremećaj lanaca snabdijevanja i manja potražnja iz zemalja EU i Cefta regiona doveo do pada proizvodnje i prodaje izvozno orijentisanih kompanija, te je zabilježen negativan trend ukupne spoljnotrgovinske aktivnosti - Srpska je zabilježila pad izvoza od 261 milion KM, dok je vrijednost uvoza bila manja za 310 miliona KM.
"Posebno nas treba zabrinuti to što ove pokazatelje upoređujemo sa 2019. godinom, koja je, u privrednom smislu, bila mnogo lošija od 2018. godine", rekao je Đurić, dodajući da je Privredna komora Republike Srpske od početka pandemije bila vrlo aktivna i da je kreirala niz mjera, od kojih je većinu usvojila Vlada Srpske.
Prema njegovim riječima, sve te predložene mjere imale su dva cilja, da se sačuvaju preduzeća i radna mjesta.
POTREBNO DONOŠENJE AKCIONOG PLANA
"Nerealno je očekivati da sve nagomilane probleme riješimo u kratkom roku, posebno ako uzmemo situaciju u kojoj se naša privreda trenutno nalazi. Ipak sam ubijeđen da, uz jasno definisane ciljeve i nadležnosti, sa boljom međusobnom koordinacijom svih, dobro osmišljenim politikama i sa tačno navedenim rokovima izvršenja, korektivnim mjerama ukoliko nešto ne krene prema planu, predanim radom uz najviši stepen odgovornosti - možemo doći do očekivanih rezultata", rekao je Đurić.
On je naglasio da je, zbog toga, potreban akcioni plan kojim bi bili definisani redoslijed, dinamika i stepen izvršenja strukturnih reformi i predviđenih mjera /u Programu ekonomskih reformi, koji je usvojila Narodna skupština Srpske na decembarskom zasjedanju/.
Đurić je izrazio i očekivanje da će Privredna komora aktivno učestvovati u izradi operativnih planova.
Veliki broj mjera koje je predložila Privredna komora Srpske našao se u Programu ekonomskih reformi, ali u republički budžet za narednu godinu nije ušao više puta ponovljeni prijedlog Privredne komore da se u budžetu, u trogodišnjem ciklusu, predvide sredstva od po 100 miliona KM kao grant za tehnološki razvoj.
"Taj budžetski grant bi trebao predstavljati 30 do 40 odsto učešća po projektu, a što bi generisalo ulaganje korisnika od 60 do 70 odsto vlastitih sredstava. Sva ta sredstva bi generisala nova ulaganja privrednih društava, što bi u krajnjoj liniji bila vrijednost investicija od oko milijardu KM", pojasnio je Đurić.
ISKORAK DOMAĆE PRIVREDE U PRIMJENI DIGITALNIH RJEŠENJA
Đurić je među aktivnostima Privredne komore u prošloj godini istakao formiranje Centra za digitalnu transformaciju privrede - kao neophodnost uvođenja digitalnih tehnologija za domaća privredna društva.
Taj centar omogućiće iskorak domaće privrede u oblasti primjene digitalnih rješenja u poslovnim procesima s ciljem povećanja konkurentnosti ekonomije i primjene inovacija u Republici Srpskoj.
Đurić je naveo da je osnovni cilj Centra unapređenje poslovnog okruženja i pružanje usluga optimizacije i ubrzavanja poslovnih procesa, efikasnijeg i transparentnijeg poslovanja, automatizacije procesa i radnih postupaka, odnosno transformacije procesa u privrednim društvima i prilagođavanja modernim tehnološkim procesima rada u privredi.
Aktivnosti Centra biće realizovane kroz identifikovanje potreba privrednih subjekata u pogledu unapređenja njihovog poslovanja kroz primjenu procesa digitalne transformacije, te obezbjeđivanja edukacije i savjetovanja, kroz obučavanje i sertifikovanje konsultanata za izradu ekspertskih analiza i digitalnih strategija u privrednim društvima, te stvaranjem strateških partnerstava sa nosiocima tehnologija i privrednih društava koji će u poslovanju primjenjivati ova rješenja.
"Već smo realizovali nekoliko aktivnosti na tom polju. Između ostalog, u okviru projekta `Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima u BiH`, čiji je nosilac NJemačka agencija za razvoj, a jedan od partnera u realizaciji aktivnosti Privredna komora, sprovedene su aktivnosti izrade digitalne strategije u 10 privrednih društava u Srpskoj iz metalske i drvoprerađivačke industrije", naveo je Đurić u intervjuu Srni.