Ekonomija

Zlato raste, dolar pada: Analitičari pojasnili zašto zemlje mijenjaju svoje devizne rezerve

Autor Dušan Volaš

Udio zlata u deviznim rezervama centralnih banaka raste širom svijeta, dostižući maksimum u posljednjih 31 godinu. U isto vrijeme, pada udio dolara u deviznim rezervama zemalja.

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Banke su povećale zlatne rezerve za 4.500 tona u posljednjoj deceniji, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato. U septembru 2021. godine, ukupne zlatne rezerve iznosile su 36.000 tona, što je najviše od 1990. godine i povećane su za 15 odsto u odnosu na 10 godina ranije.

Udio dolara u deviznim rezervama u posljednjih 10 godina oštro je pao, pa je u 2020. dostigao najniži nivo u posljednjih četvrt vijeka, piše Raša tudej.

Analitičari navode da centralne banke, naročito u zemljama u razvoju, nastavljaju prelazak na zlato, što je posljedica globalne zabrinutosti zbog monetarnog režima zasnovanog na dolaru. U prvih devet mjeseci 2021, Tajland je tako kupio 90 tona zlata, Indija 70, Brazil 60’.

Porast udjela zlata naročito je počeo poslije svetske ekonomske krize 2008. godine, što je izazvalo odliv sredstava iz državnih obveznica SAD, zbog čega je pala vrijednost iovine denomirane u dolarima.

Povjerenje u dolarsku aktivu tako je pokolebano, kazao je analitičar Icuo Tojošima za Nikei Azija. Sa druge strane, cijene zlata ostaju stabilne, a unca je koštala 1.806 dolara 30. decembra 2021, prenosi Sputnjik.

Tagovi