Centralna banka BiH (CBBIH) na osnovu najnovijih podataka procjenjuje da će inflacija za period prvog polugodišta 2022. godine u BiH dostići nivo od 9,2%, saopšteno je danas.
U CBBIH kažu da su značajno korigovali brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine, u odnosu na očekivanja iz decembra, kada je inflacija za prvo polugodište procijenjena na 4,5 odsto.
"Na na osnovu nepotpunih zvaničnih podataka za januar 2022. godine, i svih raspoloživih informacija do polovine marta, uključujući i vrijednosti fjučersa na naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane za zemlju, procjenjujemo inflaciju za period prvog polugodišta na nivo od 9,2%", saopšteno je iz CBBiH.
Na osnovu zvaničnih podataka iz oktobra i raspoloživih informacija sa tržišta do kraja novembra, inflacija za period prvog polugodišta 2022. godine je u decembru 2022. godine bila procijenjena na 4,5%, podsjetili su u Centralnoj banci.
Uz priložene tabele navodi se da je ekstremna vrijednost inflacije moguća ukoliko se inflatorni pritisci dodatno pojačaju bilo zbog dodatnih poremećaja na međunarodnim tržištima ili uskih grla u distributivnim lancima ili zbog domaćih cjenovnih šokova koji nisu vezani za trendove u cijenama na međunarodnim tržištima.
Takođe, navodi se da je očekivani rast cijena u prvom polugodištu posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodišta 2021. godine kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena.
"Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata. Imajući u vidu ovako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već sad je potpuno izvjesno da će sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. godinu iz novembra 2021. godine (2,1% i 1,4% respektivno) biti znatno korigovane naviše", procjenjuju u CBBiH.
Predviđa se da postoji nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.
"Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo", stoji u analizi CBBiH.
Procjenjuje da su inflatorni pritisci u četvrtom kvartalu rezultirali usporavanjem rasta realne ekonomske aktivnosti na 6% na godišnjem nivou. Brza procjena realne ekonomske aktivnosti za treći kvartal 2021. godine (8,7%) nije se značajno razlikovala od naknadno objavljenih zvaničnih podataka Agencije za statistiku (BHAS) (8,4%).
"Mjesečni podaci koji visoko koreliraju sa BDP-om, poput trgovine na malo, industrijske proizvodnje i izvoza roba, su bilježili rekordne stope rasta. S druge strane, jačanje inflatornih pritisaka i slabljenje baznog efekta su rezultirali nižom procijenjenom godišnjom stopom rasta realnog BDP-a u četvrtom kvartalu. S procijenjenim rastom ekonomske aktivnosti u BiH u četvrtom kvartalu od 6%, impliciran je realni godišnji rast od 7,1% u 2021. godini. U novembarskom krugu makroekonomskih projekcija, prema tada raspoloživim podacima, očekivali smo umjeren rast realne ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini (3,9% i 2,1% respektivno) zbog iščezavanja baznog efekta i povećanja inflatornog pritiska. Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. godine, pa sve do polovine marta 2022. godine, ukazuju da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija", kažu u CBBiH.
Prvenstveno, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će, sve ostalo nepromijenjeno, rezultirati nižom od trenutno projektovane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. godini.
Naglašava se da je najznačajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je još uvijek teško procijeniti, jer rat traje nepunih mjesec dana, ali je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima BiH, bar zbog rasta cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, što će se odraziti negativno na vanjsku tražnju za našim robama i uslugama.
"To je dodatni faktor koji očekujemo da će usporavati ekonomsku aktivnost u odnosu na projektovanu iz novembra 2021. godine. Drugi faktor, koji u jesenjem krugu projekcija nije bio poznat, a koji će rezultirati pritiscima na očekivanu ekonomsku aktivnost u 2022. godini, je nastavak djelovanja u mehanizmu privremenog finansiranja za dio fiskalnog sektora. Posljedično, nove javne investicije će biti ograničene samo na projekte za koje je osigurano finansiranje u ranijim godinama, što će rezultirati revizijom projekcija ekonomske aktivnosti za 2022. godinu naniže, i po ovom osnovu".
Konačno, zaključuju u CBBiH, možda i najvažnije sa srednjoročnog aspekta, jeste efekat koji ima smanjenje realnog raspoloživog dohotka stanovništva usljed inflatornih šokova na realnu ekonomsku aktivnost. U okolnostima ustrajnih inflatornih šokova na ionako nizak nivo raspoloživog dohotka, buduća ekonomska aktivnost će usporavati.