Iako se geotermalna energija vode na području Banjaluke najviše koristi u obliku toplica za rekreativno-ljekovito kupanje, podaci govore da bi se ona možda mogla koristiti i za grijanje, pa čak i za proizvodnju električne energije.
Petar Gvero, profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i šef Katedre za termotehniku rekao je za Mondo da je za vrijeme bivše Jugoslavije, ali i poslijetarnom periodu, geološki dokazano da se na od dva do tri kilometra ispod Banjaluke nalazi topla voda čija se temperatura kreće između 80 i 100 stepeni.
Prema njegovim riječima, nikada nije došlo do bušenja do ovih dubina, ali se do navedenih podatka došlo na osnovu procjena i analiza stručnjaka Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu i bliskih instituta koji su do sada izvršili najobilnija istraživanja.
"Tada je mapirana kompletna Banjaluka i predložene su određene lokacije za prve pilot bušotine. Jedna između ostalih je i lokacija kod nekadašnje Toplane gdje već postoji izgrađena toplotna mreža za cijeli grad", rekao nam je Gvero, ističući da Banjaluka trenutno nema ni 30 odsto pokrivenih kapaciteta kada je u pitanju grijanje.
"Koristeći geotermalne vode za grijanje pokrilo bi se više potrošača, smanjili bi se sadašnji troškovi, a dobili bi sistem koji bi bio neuporedljivo ekološki prihatljiviji u odnosu na sadašnje stanje, uključujući i novu energanu na bio-masu", podvukao je Gvero.
Profesor Gvero kaže da se osim toplifikacije geotermalne vode mogu iskoristiti i za proizvodnju električne energije u postrojenjima od 1 MW.
"Proračuni pokazuju da je cijena takve električne energije konkurentna onoj iz klasičnih goriva i uklapa se u prosjeke cijena u evropskom energetskom sistemu", rekao nam je Gvero.
Posljednji ozbiljan pokušaj istraživanja i eksploatacije termanih voda na području Banjaluke radila je kompanija "Manvit". Ova islandska firma je sa Vladom RS 2012. godine zaključila ugovor o koncesiji, a na osnovu toga sa gradskim vlastima i sporazum o realizaciji geološkog istraživanja termalnih voda kako bi se došlo do saznanja da li se iste mogu koristiti za dodatnu toplifikaciju Banjaluke.
"Manvit" je, tvrdi Gvero, uradila dosta istraživanja, ali se susrela sa birokratskim problemima na nivou Vlade RS.
"Došli su do faze eksploatacije i pošto su sve do tad radili svojim novcem, tražili su neku vrstu garancije što od Vlade RS nisu dobili. Istraživanja su prekinuta dok se ne pojavi neki drugi partner sa kojim može da se dogovara. Krajem prošle godine sam posjetio Island i ti isti ljudi su mi ponovili da žele da nastave raditi na tom projektu, ali da neće da troše vlastiti novac", rekao nam je Gvero.
Iz Gradske uprave za Mondo su ranije potvrdili da je ugovor o koncesiji za geološka istraživanja od 21.08.2012. godine prestao da važi 21.08.2015. godine, a koncesionar nije izvršio predviđene obaveze.
"Nakon ovoga raskinut je sporazum kojim se grad obavezao da obezbijedi određene usluge Manvitu, a sve u cilju podrške programu istraživanja geotermalne energije. Sigurno da je problem toplifikacionog sistema grada i izbora energenta jedan od najvećih u ovom trenutku kojim ćemo se i u narednom periodu baviti", rekli su nam u Gradskoj upravi.
Prve ideje i ocjene u Banjaluci
Tvorac ideje o mogućnostizagrijavanja Banjaluke geotermalnom energijom i njenim korištenjem za druge svrhe jest pokojni dipl. inž. Jovan Perić, red. prof. Rudarskogeološkog fakulteta iz Beograda. U "Projektu regionalnih istraživanja epicentralnog područja zemljotresa 1969. radi seizmičke makrorejonizacije terena" bio je glavni projektant. Po toj ideji u Banjaluci je trebalo izraditi jednu dubokuistražnu bušotinu, dubine 2000 m, s ciljem utvrđivanja uslova i mogućnosti korištenja geotermalne energije podzemnih voda sa temepraturom od 90 °C iz krečnjačko-dolomitske podloge tercijarnih naslaga i krednog fliša. Do realizacije navedene ideje nije ni do danas došlo.
Prva ocjena geotermalne potencijalnosti hidrogeotermalnih resursa na području Banjaluke s ciljem njihovog korištenja za toplifikaciju i druge svrhe urađena je 1992. godine. Izdašnosti izvora geotermalne energije su znatno veće od korištenih, bilo da su vezane za samoizliv ili crpljenjem pomoću dubinskih pumpi.
Energetski potencijali i lokacije širom zemlje
Prema dosadašnjim istraživanjima, ustanovljeno je da se oko 25 odsto teritorije BiH smatra potencijalnim geotermalnim resursom, od čega najviše pažnje privlače hidrotermalni sistemi. Međutim, upotreba geotermalne energije je prilično ograničena. Prema istraživanjima oko 40 lokacija širom BiH mogu biti iskorišćene u svrhe geotermalne energije, a među njima je i prostor ispod teritorije Banjaluke.
Energetski potencijal geotermalnih voda u Republike Srpske je procijenjen na 1260 PJ (peta džula). Prisustvo geotermalnih voda najveće je na prostoru Posavine, Semberije, Banjalučke kotline i Lijevče polja. Najveći potencijal za upotrebu ovog izvora energije jeste u akvakulturi, agrokulturi i grijanju naselja.
Tema u Skupštini grada
Odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Milko Grmuša, najavio je nedavno da će na inicijativu Banjalučana u Skupštini grada otvoriti temu korištenja termalnih voda u svrhu jeftinijeg grijanja.
"Ljudi koji se bave ovom temom tvrde da postoji potencijal da se Banjaluka grije na ovaj način daleko jeftinije i ekološki prihvatljivije u odnosu na postojeći sistem grijanja. Postoje mišljenja da smo još tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka donijeli strateški lošu odluku da se grijemo na mazut, a da ni nedavna odluka da se grijemo na drva nije puno pametnija. Sve to nas je skupo koštalo i košta", rekao je Grmuša.
(Mondo, Dušan Volaš)
/Preuzimanje teksta, vijesti, fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu/