Tržište automobila u BiH u velikoj mjeri osjetilo je posljedice pandemije korona virusa, o čemu govori i najnoviji podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine uvezeno ukupno čak 31.151 novo i polovno vozilo manje nego u istom periodu lani.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u prvih devet mjeseci prošle godine je u zemlju uvezeno ukupno 61.146 novih i polovnih automobila, od čega su 8.439 bila nova i 52.707 polovnih.
Međutim, u ovoj godini je došlo do velikog pada uvoza, te je, kako kažu u UIO BiH, uvezeno svega 29.995 automobila.
"U prvih devet mjeseci ove godine uvezena su 24.494 polovna vozila i 5.501 novo", podatak je UIO BiH, koji pokazuje da je došlo do pada uvoza novih vozila, ali i da je daleko veći pad uvezenih polovnjaka.
Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, rekao je za "Nezavisne novine" da je uvoz automobila znatno smanjen iz više razloga, a jedan od njih je svakako poslovanje rentakar i turističkog sektora, koji su potpuno obesmišljeni ove godine.
"Oni su bili značajan pokretač privrede i auto-industrije, kako kroz direktne, tako i kroz indirektne investicije i potrošnju. Laički rečeno, turistički sektor sigurno je godišnje nabavljao oko 5.000 automobila", ističe Muratović.
Dodaje da su na smanjen uvoz uticali i gubitak radnih mjesta i neizvjesnost koja je usporila ili odložila odluke o nabavci ili zamjeni automobila.
"Podizanje euro norme prošle godine je dodatno generisalo uvoz prethodne godine upravo onih vozila ispod euro 5 norme, tako da je i to jedan od razloga zašto je prošle godine bio značajan uvoz polovnih vozila pogotovo u prvoj polovini godine", pojasnio je Muratović.
On ističe da se tržište automobila može oporaviti, te da su za to potrebna rješenja, poput stimulacije za nabavku novijih ili ekoloških automobila.
Prema podacima UIO BiH, ove godine je najskuplje uvezeno vozilo ferari 488 pista tip F142, koje je uvezeno još u prvom kvartalu ove godina. Njega je ponosni vlasnik platio nešto više od 600.000 KM. Osim ovog skupocjenog vozila u prvih devet mjeseci uvezeni su i lamborgini urus, bentliji, poršei...
Kako Muratović kaže, EU je odobrila devet milijardi evra finansijske podrške za Balkan te smatra da značajan dio tih sredstava mora biti uložen u transport i zelene tehnologije.
"To je idealna prilika da se stimuliše nabavka električnih vozila, hibrida, vozila na plin. Mogla bi se napraviti sveobuhvatna kampanja sa značajnim subvencijama od strane države, na primjer od 5.000 do 10.000 KM po vozilu za kupovinu automobila iznad euro 5 norme, uz povrat i reciklažu starijeg vozila od 15 godina", smatra Muratović.
Dodao je da je, da bi se stanje na tržištu poboljšalo i za novija vozila u BiH, potrebno rasteretiti troškove registracije za eko-vozila te ukidati pojedine naknade.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne" da je jasno da je pandemija virusa korona ključan uzork smanjenja tražnje i uvoza vozila.
"Drastično zatvaranje početkom panedmije i ograničenja kretanja su potrebu za automobilima sveli na minimum. Ograničenja koja i danas traju za prevoznike u smislu broja putnika u vozilima, ali i dodatnim uslovima da bi neko uopšte mogao putovati i prelaziti granicu, te gubici koje je prekid poslovanja uzrokovao onemogućili su većini prevoznika da uopšte razmišljaju o obnovi ili povećanju voznog parka", rekao je Gavran.
On kaže da je, takođe, cjelokupna privreda zbog efekata pandemije i ekonomske krize morala svoje troškove smanjivati i svesti na one najprioritetnije.
"Većina građana, iz istih razloga i njihovih posljedica, te uticaja na primanja je također u situaciji da se mora orijentirati na osnovne potrebe i odgoditi ili otkazati planove nabavke vozila", smatra Gavran i ističe da je sam odnos novih i polovnih vozila inače već decenijama katastrofalan u BiH, gdje i dalje dominiraju polovna vozila, uglavnom zbog niske kupovne moći.