Otvara se za javnost?

Hitlerov balkon: Samo jedan čovjek se poslije "firera" usudio da kroči na njega! (VIDEO)

Autor Tamara Sekulović

Kuća austrijske istorije namjerava da otvori takozvani "Hitlerov balkon" i omogući gostima muzeja da razgledaju mjesto odakle je objavio "anšlus" Austrije nacističkoj Njemačkoj.

Izvor: Profimedia

Posjetioci Kuće austrijske istorije u bečkom Hofburgu mogli bi uskoro iz blizine da razgledaju i najzloglasniji balkon u istoriji te zemlje, piše "Dojče vele". To je mjesto odakle je Adolf Hitler 15. marta 1938. pred okupljenom masom oduševljenih Austrijanaca proglasio pripajanje Austrije "Njemačkom rajhu".

Vrata balkona i dalje su zatvorena i posjetioci muzeja ne mogu da kroče na "Hitlerov balkon". Monika Zomer to želi da promijeni. Direktorka muzeja traži da se balkon integriše u postavku i otvori za javnost - kako bi se, objašnjava, ojačalo kolektivno istorijsko sjećanje i demokratska sadašnjost Austrije. "Jasno nam je da time kršimo tabu", kaže Zomer.

"Hitlerov balkon" se nalazi odmah iznad natkrivenog ulaza u muzej, na bečkom Trgu heroja (Heldenplac) gdje se održavaju ili su se održavali politički protesti i skupovi. Za Moniku Zomer otvaranje balkona bio bi dio dugoročnijeg procesa kojim bi u muzeju željeli da se pozabave. "Prvi korak bi bilo otvaranje balkona za javnost i najavljene grupe posjetilaca, a onda bi mogle da uslijede i razne instalacije", rekla je.

"Hitlerov balkon" je odavno jedan od najpoznatijih simbola Austrije i nacionalsocijalističke prošlosti te zemlje - iako bi trebalo naglasiti da se njegova uloga u austrijskoj istoriji ne ograničava samo na tu eru. Balkon je izgrađen krajem 19. vijeka, kao dio rezidencije Habsburške monarhije - u posljednjim danima austrijsko-mađarskog carstva, uoči Prvog svjetskog rata.

Na Heldenplacu su se "susretale" i najrazličitije političke ideologije u vremenu između dva svjetska rata: svenemački nacionalisti, internacionalni socijalisti i austro-fašistički političari. Svi oni su na balkonu držali govore pred okupljenom masom na trgu ispred Hofburga. Često su na balkonu sjedili i počasni gosti.

Petnaestog marta 1938. oko 200.000 Austrijanaca okupilo se na Heldenplacu kako bi pozdravilo Hitlera u trenutku dok sa zloglasnog balkona objavljuje pripajanje, odnosno ulazak Hitlerove domovine u njemačko carstvo. I u godinama koje su uslijedile, mnogi su se okupljali na istom mjestu, da proslave godišnjicu "anšlusa".

Nakon Drugog svjetskog rata balkon je zatvoren.Austrija je počela da se predstavlja kao "prva žrtva" Hitlera i uporno je odbijala da preuzme sopstvenu odgovornost za "anšlus" i nacističke zločine koji su uslijedili. Tek krajem 90-ih godina prošlog vijeka zemlja je počela kritički da se suočava sa svojom ulogom u toj epohi.

Balkon je u poslijeratnoj istoriji samo jednom otvoren za javnost: 1992. na njemu je govor održao Eli Vizel, žrtva Holokausta i pozvao na borbu protiv rasizma i suočavanje sa sopstvenom prošlošću.

"Balkon je ništa. To je simbol, ništa više od toga. Pročišćenje i promjena ne mogu početi od balkona. S tim se mora početi od samog dna (društva)", rekao je tada Vizel.

Iako je to bio jedini govor održan na balkonu od kraja Drugog svjetskog rata, direktorka muzeja Monika Zomer smatra da taj nastup i nije pretjerano poznat u Austriji.

"Zanimljivo je da se taj (Vizelov) govor nije urezao u kolektivno sećanje. I zato, postoji mogućnost da se 'proširi' istorijski značaj samog balkona - kao simbol za novo, moderno shvatanje austrijske istorije i kritički odnos prema sopstvenoj prošlosti", rekla je.

Danas u Austriji dominira nacionalna svijest o neophodnosti preuzimanja saodgovornosti za nacističku eru, kaže Monika Zomer. "I baš zato mislim da je dobro da se to potcrta i jednim snažnim gestom", dodala je.

S balkona se pruža pogled na neke od najvažnijih političkih institucija Austrije. Osim trga Heldenplac, tu je i austrijski parlament, a sa balkona se vidi i gradska vijećnica u Beču izgrađena u neogotičkom stilu, a i sedište austrijske vlade i austrijskog predsjednika.

"Sa balkona se pruža predivan pogled i veoma, veoma je dobra prilika da na tom mjestu s ljudima pričate o značaju demokratije", kaže Zomer. Ona bi, napominje, željela da kombinuje obilazak balkona sa političkim obrazovanjem o značaju demokratije, što njen muzej nudi svojim posjetiocima.

Kuća austrijske istorije pokrenula je i anketu u kojoj posjetiteljke i posjetioci mogu da se izjasne da li podržavaju tu inicijativu ili ne. Do sredine marta glasalo je više od 60.000 ljudi, a skoro 51.000 podržalo je otvaranje balkona. Na veb-stranici "Balkon, građevina" (Der Balkon, eine Baustelle) zainteresovani građani mogu da "aplouduju" i svoje ideje o tome kako bi ubuduće trebalo da izgleda to mjesto.

Monika Zomer još ne zna da li će imati uspjeha sa svojom inicijativom. Postoje još neke građevinske, ali i bezbjednosne nepoznanice i promišljanja koja se moraju uvažiti, kaže ona. Naime, trebalo bi spriječiti da ta lokacija postane mjesto na kojoj će se okupljati neonacisti. Ali Monika Zomer je optimistična.

"Ako bude političke volje, onda će se pronaći i način da se to uradi", rekla je.

(Mondo/Beta)