Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.
On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, prenio je Interfaks.
Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uvjerili koliko je to tačno, rekao je Putin, prenio je Tanjug.
To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Savjeta bezbednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsjetio je ruski lider.
Putin je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.
„Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbjednosnom prijetnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica”, istakao je Putin.
Prema njegovim riječima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gdje i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtijevati da se ne izvode planirani manevri i vežbe, a premještanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao prijetnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.
„Navodno, opasnost osjećaju i baltičke zemlje i druge države - naši susjedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji”, konstatovao je Putin.
On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u prijedlozima za bezbjednosne garancije ignorisane.
„Tokom razgovora nastavili smo da razmenjujemo mišljenja o ruskim prijedlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbjeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbjednosti”, rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.
Prema njegovim riječima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO”.
Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.
„Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvijek nije unijeta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula”, ocijenio je predsjednik Rusije.
Prema njegovim riječima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom”.
Ruski predsjednik uveren je da pri rješavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.
„Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative”, naglasio je Putin.
Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje „ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju”.
„Aktuelni predsjednik (Ukrajine Vladimir Zelenski) nedavno je izjavio da mu se ne sviđa nijedna tačka iz tih Minskih sporazuma. Pa sviđalo se njemu ili ne, to je - što je. Moraju se realizovati, drugačije se ne može”, dodao je ruski predsjednik.
On je naveo da se sa francuskim kolegom dogovorio da se čuju nakon Makronove posjete Kijevu.
Kako je naveo, nekoliko Makronovih ideja u potpunosti mogu da budu osnova za dalje zajedničke korake u Ukrajini.
Putin je na početku svog obraćanja naveo da je sastanak sa Makronom protekao poslovno, da je bio informativan i koristan.
Predsjednici Rusije i Francuske razgovarali su u Kremlju više od pet sati, skoro do ponoći po moskovskom vremenu.
Makron: Još ima šanse da se pronađe miran put za Evropu
Predsjednik Francuske Emanuel Makron ocijenio je, nakon razgovora s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Moskvi, da još postoji šansa da se pronađe miran put za Evropu.
„Sada svi moramo da pronađemo miran put u Evropi i put stabilnosti, još uvijek postoji mogućnost i vrijeme za to”, rekao je Makron.
On smatra da su potrebni novi mehanizmi da bi se obezbjedila stabilnost u Evropi, ali da ih ne treba razvijati revidiranjem postojećih sporazuma.
„Neophodno je izgraditi nove mehanizme koji bi obezbjedili stabilnost u regionu, ali se te nove tačke ne mogu graditi revidiranjem ugovora od posljednjih 30 godina i osnovnih principa ili ograničavanjem osnovnih evropskih prava”, dodao je Makron.
Rekao je da bi ta nova bezbjednosna rješenja u Evropi možda trebalo da budu inovativnija.
„Ne vjerujem da smo primorani da biramo između novih pravila i igre bez pravila. To je, sa mog stanovišta, optimizam zasnovan na volji. Rusija je privržena suverenitetu i pravima, ali sam siguran da možemo da izgradimo bezbjednost i stabilnost u Evropi, potvrdivši ono što već postoji u okviru OEBS-a”, rekao je Makron, prenosi Tanjug.
Pregovore sa ruskim kolegom nazvao je sadržajnim i saopštio da su Moskva i Pariz dogovorili zajednički rad na bezbjednosnim garancijama.
„Imamo želju da radimo zajedno kako bismo garantovali novi poredak stabilnosti i bezbjednosti u Evropi”, dodao je Makron.
On je istakao da postoje dodirne tačke između stavova Francuske i Rusije i najavio da će biti nastavljeni pregovori sa svim partnerima kako bi se izgradile nove garancije mira i bezbjednosti.
Francuski predsjednik došao je u Moskvu u trenutku kada Zapad optužuje Rusiju da namjerava da izvrši invaziju na Ukrajinu zbog čega je, kako tvrde zapadni mediji i političari, na granici koncentrisala veliki broj vojnika.
Zvanična Moskva je više puta demantovala te optužbe, ističući da su potpuno neosnovane i da predstavljaju izgovor NATO-u da razmješta dodatnu vojnu tehniku i ljudstvo u blizini ruskih granica.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je 17. decembra 2021. nacrte ugovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o garancijama bezbjednosti, kao i sporazuma o mjerama za obezbjeđenje bezbjednosti Rusije i država članica Sjevernoatlantskog saveza.
Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmještanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje od daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.
(Politika)