Dok je Džo Bajden imao samo riječi hvale za nekadašnju američku dravnu sekretarku, ima i onih koji smatraju da nije baš tako...
Predsjednik Džo Bajden opisao je nedavno preminulu prvu američku državnu sekretarku, Medlin Olbrajt, kao "silu dobra u svijetu“ koja je "preokrenula tok istorije svojom dobrotom i milošću, svojom ljudskošću i svojim intelektom".
"Njeno ime je i dalje sinonim za Ameriku kao snagu dobra u svijetu", rekao je Bajden u srijedu na komemoraciji Olbrajtovoju Vašingtonu. Diplomata češkog porijekla, koja je bila državni sekretar za vrijeme tadašnjeg predsjednika Bila Klintona, preminula je prošlog mjeseca od raka u 84. godini.
Olbrajtovu su nakon vijesti o njenoj smrti pohvalili mnogi, uključujući globalističkog aktivistu Džordža Soroša, suosnivača Majkrosofta Bila Gejtsa, bivšeg premijera Velike Britanije Tonija Blera i bivšeg predsednika Bila Klintona, Džimija Kartera, Džordža Buša i Baraka Obame. Bajden je u srijedu ponudio svoje viđenje bivše sekretarke.
"Za Medlin, iz moje perspektive, nije bilo više misije, nema veće časti nego da služi ovom velikom eksperimentu u slobodi poznatom kao Sjedinjene Američke Države", rekao je predsjednik. "Neka sjećanje na nju i dalje bude blagoslov za našu naciju, i da se sjećamo njenih riječi i njenih djela."
Međutim, nisu sva sećanja na te riječi i dela bila pozitivna. Kritičari, kao što su radio voditelj Majkl Sevidž i pisac Majk Černovič, nazvali su je "ratnim zločincem".
Olbrajtova je neslavno tvrdila u intervjuu za CBS News iz 1996. da je smrt oko 500.000 iračke djece kao rezultat američkih sankcija bila "vrijedna toga". Zagovarala je 78-dnevnu kampanju NATO-a bombardovanja Srbije 1999. godine i pro-srpske aktiviste na potpisivanju knjige u Pragu 2012. nazvala "odvratnim Srbima", prenosi "Raša Tudej".
Bajden je u srijedu pohvalio i Olbrajtovu za pomoć u jačanju i podsticanju NATO-a. Dodao je da je Olbrajtova mentorirala generacije mladih ljudi, pomažući da se stvori sadašnji američki "spoljnopolitički establišment".
"Ona je volela da govori o Americi kao o 'neophodnoj naciji'. Za nju ta fraza nikada nije bila izjava arogancije. Radilo se o zahvalnosti za sve što joj je ova zemlja omogućila. To je bio svjedočanstvo njenog verovanja u beskrajne mogućnosti koje samo Amerika može da pomogne da se otključaju širom svijeta i njenog razumijevanja šta bi američka moć mogla da postigne kada je ujedinjena i motivisana trajnim američkim vrijednostima", istakao je on.
(Mondo)