Svijet

"Napravljena velika greška": Ekspert detaljno analizirao eksploziju na Krimskom mostu

Autor Dušan Volaš

Vojni stručnjak za eksplozive kaže da je verovatni uzrok eksplozije bio kamion natovaren eksplozivom, ali da je do detonacije došlo prerano.

Izvor: Twitter/Screenshot

Finska nacionalna televizija Yle objavila je zanimljiv intervju sa stručnjakom za uklanjanje eksploziva i veštakom za eksplozive, penzionisanim majorom Mikom Tirijem iz finskih odbrambenih snaga, o eksploziji Krimskog mosta. Tajri je donio neke intrigantne zaključke i procene proučavajući informacije i fotografije i video snimke eksplozije, od kojih je jedan da je kamion, u kome je navodno bio eksploziv, prerano dignut u vazduh i da je, ako je Ukrajina zaista iza eksplozije, cilj Kijeva ovom akcijom možda nije postignut.

Tajri kaže da je eksploziju na Krimskom (Kerčkom) mostu, koji povezuje ilegalno aneksirano ukrajinsko poluostrvo sa ruskim kopnom, vjerovatno izazvao kamion bomba, kako je saopštila Moskva, gdje je ovaj napad prvo izazvao šok, a zatim odmazdu teškim raketiranjem ukrajinskih gradova uključujući i Kijev. Eksplozija na mostu dogodila se u subotu ujutro.

Mika Tiri je radio u finskim odbrambenim snagama do 2020. godine i ima više od 20 godina iskustva u odlaganju eksploziva, a isto toliko je radio i na istragama kao stručnjak za eksplozive. Finski vojni ekspert smatra da je moguće da je cilj napada bio da se istovremeno prekine kopneni, željeznički i pomorski saobraćaj i nanese mnogo veća šteta. Tajri kaže da nije sasvim jasno kako je došlo do eksplozije - osim u kamionu, eksploziv je mogao biti postavljen u konstrukciju mosta ili ispod kolovoza mosta, ali procjenjuje da je najvjerovatnije u kamionu.

Čini se, kaže, da je do eksplozije došlo na gornjoj površini mosta, pa je između eksploziva i površine bilo malo vazduha. Eksplozija na Krimskom mostu može se uporediti sa bacanjem kamena u jezero – udarni talasi eksplozije su se od mjesta udara kretali u svim pravcima, što se jasno vidi po urušavanju trotoara na nekoliko mjesta.

Prema njegovom mišljenju, kamion je možda pratio voz koji se kretao iz pravca Rusije ka Krimu, a voz je možda prevozio gorivo. U eksploziji se zapalilo nekoliko vagona, ističe on. Stoga je moguće, kako ocjenjuje Tajri, da je meta napada bio voz, odnosno da je kamion trebalo da eksplodira pored voza i to na mjestu gdje se odvija brodski saobraćaj ispod mosta.

Da je do eksplozije došlo na spoju različitih transportnih sredstava, kaže Tajri, udar bi izazvao značajne poremećaje u željezničkom, brodskom i drumskom saobraćaju. Međutim, kako se eksplozija dogodila prije mjesta otpreme, samo je poremetila željeznički i drumski saobraćaj.

Jedan od razloga za moguću preuranjenu eksploziju mogao je biti u procjeni brzine pogona za gorivo. Kako objašnjava, možda se voz preko mosta kretao brže nego što se očekivalo i kamion ne bi uspio da ga uhvati na vrijeme, pa je kamion možda prerano dignut u vazduh. "Ako iza eksplozije stoji Ukrajina, vjerovatno nisu baš usjpeli u svom prvobitnom planu“, kaže Tajri. Pitanje je svakako kako je došlo do eksplozije. Finski stručnjak kaže da je dizanje kamiona u vazduh moglo da se izvrši na više načina, a jedan od najvjerovatnijih je daljinsko aktiviranje eksploziva. Kamioni, objašnjava on, imaju sisteme za praćenje koji detektuju lokaciju vozila pomoću satelita. Drugim riječima, bilo je moguće pratiti i vrlo precizno locirati gdje se eksploziv kreće.

Ako je eksploziju pokrenuo daljinski upravljač, vozač kamiona možda nije ni znao kakav teret prevozi. Međutim, prema Tajriju, moguće je i da je vozač znao za to i da je tzv. vozač samoubica. U tom slučaju je mogao sam da odluči kada je pravo vrijeme za aktiviranje eksploziva. Međutim, postoje i druga objašnjenja za određivanje momenta detonacije. Na primjer, kamion je možda pratio automobil, u kome je određen najbolji trenutak za aktiviranje eksploziva. Međutim, rizik da putnik ili putnici u automobilu budu uhvaćeni bio je prevelik, pa Tajri kaže da je verovatnije da je aktiviran, na primjer, telefonom.

Sam eksploziv, smatra on, vjerovatno je bio veoma kvalitetan, ali samo na osnovu fotografija i video snimaka, kaže da je teško procijeniti pravi kvalitet, ali i količinu eksploziva. Prema gruboj proceni, rekao je on, moglo bi da se upotrebi jedna do dve tone eksplozivnog materijala. Sama eksplozija je, prema Tajriju, bila prilično neobična – nije bila vatrena lopta i požari izazvani nastalim gasovima, ali su se poslije eksplozije u vazduhu mogle vidjeti plamene 'baklje', što bi moglo da ukaže na prisustvo zapaljivih metala kao npr. aluminijum, magnezijum ili pirotehnička mešavina termita za pojačavanje eksplozije.

U tom slučaju, zapaljeni metal bi se tokom eksplozije proširio na mnogo veću površinu od same vatrene lopte, što može da objasni kako se voz, koji je bio udaljen nekoliko desetina metara, zapalio od eksplozije. Iako se u javnosti spekulisalo da li je uzrok eksplozije mogao biti nešto drugo osim eksploziva u kamionu – na primjer, eksploziv je mogao da bude postavljen u konstrukciju mosta ili ispod kolovoza – Tajri vjeruje da je kamion sa eksplozivom je i dalje najvjerovatniji uzrok jer, kako je rekao, foto i video dokazi ne podržavaju druge javno iznijete teorije.

Da je eksploziv postavljen u konstrukciju mosta, objašnjava on, u eksploziji bi se podigao vodeni stub, ali u ovom slučaju toga nije bilo, osim što morska površina nije bila potpuno mirna, ali ovo, on kaže, uobičajeno je kada se eksplozije dešavaju iznad površine vode. S druge strane, da je eksploziv bio postavljen ispod kolovoza mosta, tragovi eksplozije ne bi stigli do ograde na susjednoj kolovoznoj traci. Takođe, "baklje" bi se širile nagore, a ne nadole i bočno, kao što se dogodilo u ovoj eksploziji, zaključio je Mika Tajri na kraju svoje analize.

(MONDO)