Zašto su neke zgrade pale kao kule od karata, a druge izdržale zemljotres?

U Turskoj, za razliku od Sirije, nema rata, ali to nije povećalo bezbjednost njenih stanovnika, što je pokazao razorni zemljotres ovog ponedjeljka. Iako stručnjaci upozoravaju na prenagljene zaključke, vjerovatni razlog, ili barem dio razloga, smatra se lošom konstrukcijom.

Njujork tajms podsjeća na intervju koji je za Scientific American dao Ros Stajn, seizmolog i izvršni direktor kompanije za procjenu rizika od zemljotresa Temblor. Poslije strašnog zemljotresa 1999. godine, Stajn je posjetio oštećenu fabriku u Turskoj. Iz jednog pocijepanog zida virio je stiropor. "Svijet bi bio bezbjednije mjesto da je beton proziran. To je problem: previše je lako varati", istakao je on.

Siromaštvo i korupcija

I mnogi Turci se pitaju kako je moguće da su neke zgrade ostale da stoje, a druge su se, tik uz njih, srušile kao kule od karata. Nakon velikog zemljotresa u industrijalizovanom zapadnom dijelu zemlje, Turska je uvela poreze u cilju prevencije i ublažavanja posljedica zemljotresa, a 2007. je pooštrila zakone o izgradnji. Međutim, pitanje je koliko su ih neimari poštovali. Jedno su zakoni, a drugo poštovanje i nadzor.

Turska nije jedina zemlja čiji su se stanovnici opekli na lošoj politici. U članku iz 2011. pod naslovom "Korupcija ubija" u časopisu Nature, američki seizmolozi iznose dokaze da se 83 posto smrtnih slučajeva u zemljotresima dešava u siromašnim zemljama. Međutim, zemlje često nisu toliko siromašne koliko su korumpirane.

Lokacija i kvalitet

Kao primjer navode zemljotres u Sijudad de Meksiku 2017. godine, kada se u prestonici srušilo nekoliko zgrada, a nekoliko stotina ljudi je poginulo. Meksički zakoni o zaštiti od zemljotresa među najboljima su na svijetu, a mnoge od zgrada koje su se srušile bile su novije konstrukcije, podignute nakon strogih mjera. Kasnija istraga je pokazala da su građevinari podmitili gradsku upravu da bi mogli jeftino da grade zgrade.

Tri dana nakon katastrofalnog zemljotresa, turski gnjev raste zbog standarda gradnje i mogućnosti da je za toliki broj žrtava i razaranja kriva neodgovorna gradnja. Bi-Bi-Si javlja da je potvrdio primjere nedavno izgrađenih zgrada koje su se srušile u velikom zemljotresu. Jedna zgrada u gradu Malatija, čije je rušenje snimljeno kamerom, završena je prošle godine, navodno u skladu sa smjernicama za zemljotres.

Na društvenim mrežama pojavio se oglas za prodaju stanova u zgradi gdje investitor tvrdi da su korišćeni prvoklasni materijali. Među porušenim novim zgradama je i dio nebodera u gradu Iskenderun. Građevinska kompanija koja ga je izgradila navodi da je završena 2019. godine, a Bi-Bi-Si saopštava da je potvrdio lokaciju fotografija prije i poslije i da se čini da se radi o istoj zgradi.

Kontaktirali su i izvođača radova i naveli da još čekaju odgovor. Bi-Bi-Si je potvrdio informacije o zgradi u Antaliji koja je otvorena za upotrebu 2019. "Ova zgrada se posebno izdvaja u odnosu na druge po lokaciji i kvalitetu izgradnje", kaže vlasnik kompanije koja ju je izgradila na otvaranju 2019. godine. Prema snimku do kojeg je došao Bi-Bi-Si vidi se da je stambeni kompleks skoro potpuno srušen.

Rasprava bjesni

Zemljotres koji je u ponedeljak pogodio Tursku bio je izuzetno jak, ali stručnjaci kažu da su mnoge zgrade, posebno one novije gradnje, trebalo bolje da izdrže udar. "Ovo nije nužno bila vrsta zemljotresa koja bi neizbježno srušila strukture", rekao je Dejvid Aleksander, vanredni profesor planiranja i upravljanja na Univerzitetskom koledžu u Londonu, za BBC.

U debatama koje besne poslije zemljotresa iznose se šokantni detalji, poput činjenice da je resorno ministarstvo 2018. godine u izvještaju otkrilo da je više od 50 odsto zgrada u Turskoj – oko 13 miliona zgrada – izgrađeno na način koji krši postojeća pravila. Poznati turski geolog Celal Sengor prokomentarisao je ranije ove godine da je davanje "građevinske amnestije" jednako zločinu.

Bezbjednost ljudi

Prethodni izvještaji o stanju turskih zgrada pokazali su da je više od trećine zgrada u zemlji u lošem stanju. Krov im prokišnjava, zidovi su vlažni, a prozori truli. Siromašni stanovnici Turske žive u više od 60 odsto takvih zgrada, što sugeriše da su siromašni podložniji prirodnim katastrofama kao što su zemljotresi jačine 7,8 stepeni Rihterove skale.

Međutim, snimci novih i navodno visokokvalitetnih zgrada pokazuju da su mnogi građevinari bili spremni da žrtvuju bezbjednost ljudi kojima su prodavali stanove u oblasti koja je veoma sklona zemljotresima zarad profita. Ministarstvo građevinarstva odgovorilo je na upit medija da prima izvještaje i istražuje navode radi utvrđivanja propusta. "Svi objekti koje smo izgradili izdržali su zemljotres", rekli su iz Ministarstva.

(MONDO/Jutarnji list)