Svijet

OVI GRADOVI ĆE NESTATI DO 2030. GODINE! Svjetskim metropolama curi vrijeme

Autor Dragana Božić

Naučnici predviđaju da će do 2030. godine nestati gradovi koji se nalaze uz obalu zbog poplava, jakih kiša i monsuna.

Izvor: Shuterstock

Naučnici su predvidjeli da će do 2030. godine nestati nekoliko svjetskih gradova. Uzrok tome krije se u promjeni klime koja otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike. Tako nastaju snažne oluje na područjima koja pre nisu bila pogođena ovakvim prirodnim nepogodama.

Gradovi uz obalu izloženi su poplavama zbog monsuna i jakih kiša i zbog toga polako tonu. Naučnici su tako došli do otkrića da će do 2030. godine potonuti devet svjetskih metropola:

  1. Majami (Sjedinjene Američke Države)
  2. Bangkok (Tajland)
  3. Amsterdam (Holandija)
  4. Basra (Irak)
  5. Džorždtaun (Gvajana)
  6. Ho Ši Min (Vijetnam)
  7. Kolkata (Indija)
  8. Venecija (Italija)
  9. Nju Orleans (Sjedinjene Američke Države)

Majami

Nivo mora u Majamiju raste velikom brzinom i prijeti gradskoj infrastrukturi uz nastanak poplava koje zagađuju pitku vodu. Gradski čelnici će morati da podignu određene strukture iznad vode kako bi grad bio spasen.

Bangkok

Ovaj grad izgrađen je na mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja naučnika pokazala su da ovaj grad tone svake godine između dva i tri centimetra. Prema istraživanjima iz 2020. godine, Bangkok je prvi grad koji će doživjeti velike posljedice globalnog zagrijavanja.

Amsterdam

Holandski stručnjaci za pitanja prevencija poplava su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže dalje od infrastrukture i stanovništva. Uprkos tome prisiljeni su pomno pratiti i nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.

Basra

Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku reku Šat el-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašan arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.

Džordžtaun

Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti zbog posljedica globalnog zagrijavanja, Karibi se nalaze na vrhu popisu. Najviše se govori o glavnom gradu Gvajane koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Džordžtaun se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držali dalje od velike štete.

Ho Ši Min

Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga, a naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.

Kolkata

Glavnom gradu indijske države prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.

Nju Orleans

Nju Orleans, zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom, tone jednom od najbržih stopa na svijetu. Nasina studija iz 2016. godine otkrila je da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka. Nju Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti izvan nivoa mora, stotinjak godina kasnije pet posto je bilo potopljeno, dok je taj broj danas narastao na 50 posto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.

Venecija

Venecija svake godine tone oko dva milimetra i suočava se s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 odsto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine, a štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalska erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad načinio nekoliko važnih koraka, uključujući i projekat podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.

(MONDO/B92)