Evropski parlament je glasao za početak međuinstitucionalnih pregovora o direktivama za jednokratne i dugoročne dozvole za boravak i rad u zemljama EU, kako bi se ubrzale procedure
Evropski parlament je u četvrtak (20. aprila) glasao za početak međuinstitucionalnih pregovora o direktivama za jednokratne i dugoročne dozvole za boravak i rad u zemljama EU, kako bi se ubrzale procedure podnošenja zahtjeva za državljane trećih zemalja.
Direktiva predlaže jedinstvenu dozvolu za koju ljudi koji su legalno u nekoj zemlji EU ili kojima je odobrena međunarodna zaštita mogu podnijeti zahtjev za boravak i rad u EU. Direktiva bi ograničila vrijeme obrade na 90 dana, a trajanje jedinstvene dozvole zavisilo bi od ugovora.
Druga direktiva se odnosi na dugoročnu dozvolu, koja bi omogućila državljanima trećih zemalja da podnesu zahtjev nacionalnom organu da žive i rade na teritoriji na duži period nakon tri godine života u zemlji. Trenutno, u većini članica EU državljani trećih zemalja imaju pravo da podnesu zahtjev za stalni boravak nakon pet godina života u nekoj zemlji članici.
Za dugoročnu dozvolu, period odobrenja biće ograničen na 60 dana. Ako njihov boravak bude odobren, državljani trećih zemalja bi takođe mogli da se presele u drugu zemlju članicu zbog posla ili studiranja bez dodatnih zahtjeva kao što je provjera tržišta rada.
Izdržavana djeca će imati pravo na dugoročnu dozvolu ako je njihov staratelj već ima.
Prema takvoj šemi, korisnicima bi se takođe moglo dozvoliti da budu odsutni sa teritorije EU do 24 uzastopna mjeseca bez gubitka statusa.
Idući dalje od prvobitnog prijedloga Evropske komisije, Evropski parlament je kao kvalifikovane za pojedinačne i dugoročne dozvole dodao sezonske radnike i one koji su dobili privremenu zaštitu.
Izvjestioci dva dosijea, Havijer Moreno Sančez (za pojedinačne dozvole) i Damjan Bezelager (za dugoročne dozvole), rekli su novinarima da očekuju da će zakon biti odobren prije sljedećeg Božića.
Bezelager je, međutim, rekao da će se odobrenje direktive o pojedinačnoj dozvoli vjerovatno odvijati brže od onog za dugoročnu dozvolu.
Pakt o migracijama i azilu
Istog dana, Parlament je glasao za početak pregovora o Paktu o migracijama i azilu, uredbama posvećenih mehanizmu solidarnosti u vezi sa migracijama, procedurama provjera ljudi koji ulaze na teritoriju EU i upravljanju krizama.
Komitet za građanske slobode je već izglasao pregovaračku poziciju Evropskog parlamenta 28. marta, a na aprilskoj plenarnoj sjednici je trebalo samo da formalno počne razgovore bez ikakvih glasova.
Međutim, ekstremno desničarske grupe Identitet i demokratija (ID) i Partija evropskih konzervativaca i reformista (ECR) zatražile su od plenarne sjednice da se ne nastavi sa pregovorima, već da se o tome glasa u četvrtak, kako bi se tome suprotstavile.
„Odbijamo da se o ovim izvještajima u vezi sa Paktom o azilu i migracijama pregovara na brz i diskretan način", rekao je za EURACTIV evropski poslanik Žan-Pol Garo (ID) i dodao: „Postoji pretpostavljena želja da se ovaj paket usvoji, po svaku cijenu, prije evropskih izbora 2024. i mogućeg dolaska nove parlamentarne većine koja bi mogla da ga blokira."
Uprkos njihovim primjedbama, poslanici EU su velikom većinom dali zeleno svjetlo za sve uredbe.