Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko otkrio je kako su tekli pregovori sa vođom "Vagnera" Jevgenijem Prigožinom u subotu 24. juna kada je došlo do pokušaja puča u Rusiji.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko odigrao je ključnu ulogu u gušenju puča u Rusiju u subotu 24. juna 2023. godine. On je posredovao u pregovorima između ruskog predsjednika Vladimira Putina i vođe "Vagnera", Jevgenija Prigožina. Sada je otkrio kako su tekli pregovori između njega Putina, a zatim i Prigožina, prenosi bjeloruska novinska agencija "Belta".
"Da budem iskren, kad sam počeo da dobijam neke informacije o dešavanjima u Rostovu, nekako u početku nisam obraćao mnogo pažnje na to. Rat traje pa takve stvari ne čude. Ali poslije 8 sati ujutru u subotu počele su da mi stižu alarmantne vijesti o situaciji u Rusiji. Dogovorili smo se (on i Vladimir Putin) u 9.30 da ćemo razgovarati u bilo koje vrijeme mu odgovara. Obratio se naciji u 10 sati, a u 10.10 me je pozvao i iznio detalje o situaciji koja se odvija u Rusiji. Postavio sam nekoliko pitanja, uključujući pitanja o njegovim planovima da se pozabavi tim, a onda sam shvatio da je situacija ozbiljna. Neću iznositi dalje detalje o tom dijelu razgovora. Najopasnija stvar, kako sam ja to vidio, nije bila sama situacija već njene moguće posljedice. To je bio najopasniji dio toga. Takođe sam shvatio da je donijeta teška odluka da se eliminišu svi koji su umiješani. Predložio sam Putinu da ne žuri da to uradi. Predložio sam da razgovaram sa Prigožinom i njegovim komandantima", ispričao je Lukašenko.
Nakon što je Lukašenko predložio Putinu da on prvi razgovara sa Prigožinom i njegovim komandantima, Putin mu je odgovorio da je to beskorisno jer "Prigožin ne želi nikome da se javi na telefon". Lukašenko je i na to imao odgovor.
"Odgovorio sam mu da je loš mir bolji od svakog rata i da ću pokušati da kontaktiram Prigožina. Još jednom mi je rekao da je to beskorisno. Ja sam mu rekao da čeka", smirio je Lukašenko ruskog predsjednika.
Lukašenko je potom otkrio da je general Junus-Bek Jevkurov imao veliku ulogu u procesu organizovanja razgovora dvije zavađene strane. U razgovorima je učestvovao i direktor ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) Aleksandar Bortnikov.
"Jevgenij je bio potpuno euforičan. Prvo smo pričali samo psovkama oko 30 minuta. Kasnije sam to analizirao. Broj psovki bio je deset puta veći od broja normalnih riječi. Rekao je da mu je žao i počeo da psuje", navodi Lukašenko.
Bjeloruski predsjednik je istakao da mu je najteže bilo da smisli šta da kaže na samom početku razgovora sa Prigožinom. Prema njegovim riječima, Prigožin je bio "polulud".
"Upravo su se vratili sa linije fronta. Vidjeli su hiljade svojih mrtvih. Momci su krajnje nezadovoljni. Posebno komandanti. Koliko sam mogao da razumijem, snažno su uticali na Prigožina. Da, ponaša se kao heroj, znate, ali bio je pod pritiskom i uticajem onih koji su komandovali jurišnim jedinicama i vidjeli te pogibije. Bio je polulud dok smo razgovarali. ‘Jevgenije, niko ti neće dati ni Šojgua ni Gerasimova, posebno u ovoj situaciji, poznajete Putina kao i ja. Drugo, neće se sastati sa vama, a zbog ove situacije neće ni razgovarati sa vama telefonom‘. On je ćutao. ‘Ali mi želimo pravdu! Hoće da nas udave! Napredujemo do Moskve!‘ Rekao sam: ‘Bićeš zgnječen na pola puta kao buva. Uprkos činjenici da su jedinice vojske angažovane na liniji fronta‘. Rekao sam mu da razmisli o tome", podvukao je Lukašenko.
Potom je rekao da nije imao namjeru da odustane. Cijela situacija je lako mogla da se prelije na Bjelorusiju.
"Dugo sam pokušavao da ga ubijedim. I na kraju sam rekao: ‘Znaš, možeš da radiš šta hoćeš, ali nemoj da me vrijeđaš. Brigada (bjeloruske armije) je pripremljena za premještaj u Moskvu. Branićemo Moskvu kao 1941. godine. Vi čitate knjige. Vi ste obrazovana i pametna osoba. Ova situacija neće uticati samo na Rusiju‘. Da su se previranja proširila na cijelu Rusiju i da su za to postojali kolosalni preduslovi, mi bismo bili sljedeći", zaključio je Lukašenko.
(MONDO)