Svijet

Ekonomija Japana u padu

Autor Miloš Škrbić

Negativne stope čine jen manje privlačnim za globalne investitore, što je smanjilo vrednost valute.

Izvor: Profimedia

Japan je neočekivano zapao u recesiju nakon što se njegova ekonomija smanjivala dva kvartala zaredom. Bruto domaći proizvod (BDP) zemlje smanjen je za 0,4 odsto, a to je gore nego što se očekivalo u poslednja tri mjeseca 2023. godine, poredivši to sa godinom ranije.

Do toga je došlo nakon što se ekonomija smanjila za 3,3% u prethodnom kvartalu. Podaci iz kabineta japanske vlade takođe ukazuju da je ta zemlja izgubila poziciju treće najveće svjetske ekonomije u odnosu na Njemačku. Ekonomisti su očekivali da će novi podaci pokazati da je BDP Japana porastao za više od 1% u četvrtom kvartalu prošle godine. 

U oktobru je Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozirao da će Njemačka vjerovatno prestići Japan kao treća po veličini svjetska ekonomija kada se mjeri u američkim dolarima.

MMF će proglasiti promjenu u svojoj rang listi tek kada obe zemlje objave konačne verzije svojih cifara ekonomskog rasta. Ekonomista Nil Njuman rekao je za Bi-Bi-Si da najnovije brojke pokazuju da je japanska ekonomija vredela oko 4,2 biliona dolara (3,3 biliona funti) 2023. godine, dok je nemačka bila 4,4 biliona dolara.

To je bilo zbog slabosti japanske valute u odnosu na dolar i da bi, ako se jen oporavi, zemlja mogla da povrati treće mjesto, dodao je gospodin Njuman.  Međutim, slabost jena je pomogla da se povećaju cijene akcija nekih od najvećih japanskih kompanija, jer čini izvoz zemlje, kao što su automobili, jeftinijim na prekomorskim tržištima.

Ove nedjelje, glavni tokijski berzanski indeks, Nikkei 225, prešao je granicu od 38.000 po prvi put od 1990. godine, kada je kolaps cijena nekretnina izazvao ekonomsku krizu. Najviša vrijednost Nikkei 225 od 38.915,87 postavljena je 29. decembra 1989. godine.

Najnoviji podaci o BDP-u takođe mogu značiti da bi centralna banka zemlje mogla dodatno da odloži dugo očekivanu odluku o povećanju cijene zaduživanja. Banka Japana uvela je negativnu kamatnu stopu 2016. godine jer je pokušala da podstakne potrošnju i investicije.

Negativne stope čine jen manje privlačnim za globalne investitore, što je smanjilo vrednost valute.

(Mondo)

Tagovi