Vjerovalo se da će se glavna bitka na vanrednim parlamentarnim izborima u Francuskoj voditi između Emanuela Makrona i Marin Le Pen, ali vođa ljevičarske koalicije "Novi narodni front" Žan-Lik Melanšon je svima pomutio računice i - spreman je da vlada.
“Glasačke kutije su odlučivale između dva dijametralno suprotna projekta. Novi narodni front je spreman da vlada. Predsjednik se mora pokloniti i priznati ovaj poraz. Premijer mora da ode jer nikada nije dobio povjerenje Narodne skupštine. Predsjednik ima dužnost da pozove Novi narodni front da vlada. Mi smo spremni”, rekao je Melanšon nedugo po zatvaranju birališta u Francuskoj.
Ubrzo je na svom Fejsbuk nalogu objasnio da je ljevica spasila Francusku.
“Ujedinjena ljevica spasila Republiku. Ona može da pokrene ekološki i socijalni rad koji su tako očajnički potrebni našem narodu, našem vremenu, našem svijetu, našoj Evropi”, naveo je Melanšon.
U francuskoj javnost važi za političara britkog jezika koji se ne plaši da kaže ono što misli.
A o Kosovu itekako ima mišljenje.
“Slučaj Kosova je jedan od primjera na koje načine SAD, svojim agresivnim akcijama, destabilizuju međunarodni poredak”, kazao je 2018. godine.
Objasnio je da je rat na Kosovu “školski primjer bestidnog medijskog usaglašavanja” sa govorom američke vojske i da su "punjenje glava", zasićivanje javnosti manipulacijama i "ispiranje mozga" dali rezultate, piše Kosovo online.
“Kada su bombardovale SRJ, SAD su se proklamovale braniocima manjina i pravde, samo da bi opravdale vojnu intervenciju, kao što će to kasnije raditi u slučaju Iraka. I kao što to rade svugdje. Kao što to inače rade da bi preuzele određenu zonu. Ovde je riječ o brisanju Srbije sa karte političkog uticaja. Naravno, radi se prije svega o ratnoj propagandi. Da bi se to shvatilo, dovoljno je pogledati posljedice njihovog bombardovanja”, kazao je Melanšon.
Tada je bez pardona govorio i o optužbama koje je u svom izvještaju naveo nekadašnji specijalni izvjestilac Dik Marti.
“Trgovina organima uzetih od zatvorenika od strane herojskih oslobodilaca Kosova je prošla neprimijećeno, podizanje ogromne američke baze u kvazidržavi nije komentarisano. O odgovornosti albanske mafije koju u švercu štite vlast i neki drugi se ne govori”, naveo je Melanšon.
Ironično je primijetio i da je Kosovo gotovo savršen primjer uspjeha manipulativnih kapaciteta savremene medijske "meke moći".
“Naravno, suverenitet Kosova je u suštini imaginaran”, tvrdi ovaj francuski političar.
Ukoliko njegova koalicija formira novu Vladu Francuske vidjeće se i da li će nešto promijeniti u svom stavu koji je izrekao povodom 19-te godišnjice NATO bombardovanja.
“Što se tiče Francuske, s obzirom na to da se nalazi u NATO-u, ona ne može da promoviše poštovanje međunarodnog prava i UN kao okvir za dijalog između država”, kazao je Melanšon.
Nije se libio ni da kritikuje francuske vlasti kada Srbija nije dobila zasluženo mjesto tokom centralne manifestacije obilježavanja 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata.
“'Uvrijeđeni smo i žalosni odsustvom poštovanja prema srpskom narodu", rekao je Melanšon.
Naveo je da je Srbija izgubila četvrtinu svog stanovništva i da je to ''najveći procenat žrtava svih učesnica tog rata''.
''Vi ste bili prvi koji ste digli glavu pred nacistima, sa martovskim demonstracijama 1941. u Beogradu, sa prvim otporom koji je organizovao Dragoljub Mihailović u zapadnoj Srbiji, sa masovnim učešćem u Titovim partizanskim jedinicima", rekao je Melanšon.
Naklonost Srbiji nije krio ni 2017. godine kada je bio jedan od četvorice predsjedničkih kandidata.
“Kosovo je nepravedno oteto, a Srbija svoj suverenitet treba da nastavi da brani dostojanstveno, onako kako je to i do sada činila”, bio je više nego jasan.
Iz današnje perspektive mnogi u EU će mu zamjeriti i na njegovim stavovima o poštovanju granica.
“Ne priprema se mir pripremajući rat, mir se stvara radeći na njemu. Isto važi i za Donbas, Makedoniju, Kosovo, Škotsku ili ujedinjenje Irske. Svaka zemlja bi tako mogla da napravi listu garancija koje traži da bi mir bio poštovan na njenim granicama”, kazao je Melanšon.
Od lektora do profesora
Rođen 1951. u Tangeru, današnjem Maroku, Melanšon se nakon razvoda roditelja preselio sa majkom u Francusku 1962. godine.
Diplomirao je 1972. modernu kniževnost, a zatim i filozofiju na Univerzitetu u Bazansonu, region Burgundija.
Ubrzo se priključio Internacionalnoj komunističkoj organizaciji (OCI), a kako je već u 22. godini postao otac prvo je radio kao lektor u jednoj štampariji, a zatim u fabrici časovnika.
Kasnije će tvrditi da je radio i na benzinskoj pumpi “na periferiji” Bazansona.
Ipak, prvi ozbiljniji posao bio je nastavnika moderne književnosti, a zatim i profesor francuskog jezika.
Radio je i kao novinar u časopisu gdje se potpisivao kao Žan-Luis Mula i kao karikaturista za katolički nedjeljnik gdje mu je pseudonim bio “Moz”.
Krajem 1970. osniva La tribjun d’ jura - mjesečni časopis socijalističke federacije Jura.
Osam godina kasnije seli se u Eson gdje na zahtjev tadašnjeg gradonačelnika Masija Kloda Žermona postaje njegov šef kabineta i osniva nedjeljni bilten “Podaci i argumenti”.
Od 1993. do 1995. bio je politički direktor nedjeljnika Socijalističke partije Samedi.
Političku karijeru počeo je da gradi 1976. godine kada se priključio Socijalističkoj partiji. Sedam godina kasnije postao je opštinski poslanik u Masiju, a 1986, 1995. i 2004. nacionalni senator departmana Esone.
U vladi Lionela Jospina i ministarstvu ministra obrazovanja Jacka Langa bio je ministar za stručno obrazovanje u period od 2000. do 2002. godine.
Bio je dio lijevog krila Socijalističke partije sve do 2008. godine i kongresa u Reimsu nakon čega je osnovao novu “Levu stranku” ( Parti de Gauche).
Sve do 2014. u njoj je bio predsjednik i jedan od dva kopredsjednika.
Pažnju javnosti stekao je 2010. za vrijeme demonstracija protiv reformi penzionog sistema kada je bio čest gost u medijima.
Melanšon je u februaru 2016. osnovao ljevičarski pokret “Nepokorena Francuska” (La France Insoumise).
Na predsjedničkim izborima učestvovao je 2012, 2017. i 2022. godine.
Na izborima 2012. osvojio je 11, 1 odsto glasova i bio četvrti. Pet godina kasnije osvojio je 19, 6 procenata glasova, a prije dvije godine osvojio je 22, 2 posto glasova, odnosno svega 0,8 odsto manje od tada drugoplasirane Marin Le Pen.
Na njegovoj Fejsbuk stranici navedeno je da je razveden i da ima kćerku.
(Mondo)