Brod italijanske obalske straže je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.
Dogovor italijanske premijerke Đorđe Meloni sa albanskim kolegom Edijem Ramom o slanju migranata spašenih na moru u kampove u Albaniji na obradu doživeo je neuspjeh samo nekoliko dana nakon dolaska prvih migranata.
Naime, poseban sud za imigraciju u Rimu presudio je da 12 migranata, poslatih u kamp u Đaderu, nedaleko od Jadranske obale na sjeveru Albanije, treba da budu vraćeni u Italiju, jer su iz zemalja koje se smatraju nesigurnim za povratak.
Dogovor Đorđe Meloni sa Albanijom privukao je veliku pažnju zapadnih saveznika, a italijanska vlada je najavila da će osporiti ovu presudu.
"Nije na pravosuđu da odlučuje koje su zemlje sigurne – to je posao vlade", izjavila je Meloni novinarima.
Ona je zakazala sastanak kabineta za naredni ponedjeljak.
Iako EU navodi da je nelegalna migracija ove godine pala – za 64 odsto putem centralne mediteranske rute – vlade širom Evrope su pod pritiskom da smanje broj dolazaka.
Italijanski sporazum sa Albanijom ima cilj da obradi zahtjeve i potom vrati u zemlju odakle su došli oko 3.000 nepravilnih migranata spašenih iz Sredozemlja mjesečno u dva kampa.
Kritika zbog troškova
Međutim, procijenjeni trošak od 800 miliona evra izazvao je kritike opozicionih lidera poput Eli Šlajn iz Demokratske stranke, koja je izjavila da je taj novac mogao biti potrošen na zdravstvenu zaštitu.
Dogovor ne uključuje žene ni djecu, a prva grupa muškaraca stigla je u Albaniju polovinom prošle sedmice na italijanskom mornaričkom brodu, tri dana nakon što su bili dio grupe od 85 ljudi spašenih na moru.
Na brodu Libra bilo je 10 muškaraca iz Bangladeša i šest iz Egipta, ali taj broj je brzo smanjen sa 16 na 12, jer su zdravstveni pregledi pokazali da su dvoje bili djeca, a dvoje ranjive osobe.
U petak su sudije u Rimu odlučile da i ostatak migranata treba da bude vraćen u Italiju, iako su njihove molbe za azil odbijene. Sudije su presudile da je nemoguće priznati njihove zemlje porekla kao "sigurne zemlje".
Ministar unutrašnjih poslova Mateo Piantedozi izjavio je da će vlada uložiti žalbu na presudu, insistirajući da će italijanski plan za migrantske kampove postati evropski zakon u roku od dvije godine.
Aktuelni evropski zakon je objašnjen pre samo dvije nedjelje od strane Evropskog suda pravde, koji je naveo da se neka zemlja može smatrati sigurnom samo ako "progon... mučenje ili nehumano ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje nikada nisu primijenjeni".
Druge zemlje Evrope zainteresovane
Italijanski dogovor s Albanijom pažljivo prate i druge zemlje u Evropi, uključujući Veliku Britaniju. Premijer Sir Kir Starmer izjavio je da je prošlog mjeseca razgovarao o "konceptu" italijanskog dogovora s Meloni.
Lideri EU su se na samitu u četvrtak složili da bi trebalo ubrzati povratke nelegalnih migranata.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da se radi na novim prijedlozima i naglasila da migranti kojima je potrebna zaštita mogu tu zaštitu dobiti u "sigurnim trećim zemljama".
U zasebnom razvoju događaja, holandska vlada je naišla na poteškoće sa svojim planom za migrante, koji uključuje tzv. centar za povratak za odbijene tražioce azila.
Ideju da se ljudi kojima je odbijen azil pošalju u Ugandu prvi je predložila Reintte Klever, ministarka za spoljnu trgovinu iz desničarske stranke Slobode, tokom posjete Istočnoj Africi.
Plan je izgleda iznenadio premijera Dika Šofa na samitu EU, iako je on izjavio da je to "inovativno rješenje".
A u petak je postalo jasno da je i vlada Ugande iznenađena. "Nismo razgovarali o tome da Holandija šalje izbjeglice u Ugandu, nismo", rekao je ministar spoljnih poslova Jeje Odongo za holandski radio.
"Ako postoji takav prijedlog, razmotrićemo ga od slučaja do slučaja”.
(EUpravo zato/BBC)