Kancelar Olaf Šolc ostaje pri svom kategoričkom "ne" po tom pitanju.
Njemačka neće Ukrajincima isporučiti projektile dugog dometa. Berlin ne slijedi primjer SAD. Za saveznog kancelara je isporuka Taurusa napadnutoj zemlji i dalje tabu.
Krstareći projektili tipa Taurus jedno su od najmoćnijih oružja kojima raspolaže nemački Bundesver. Radi se o raketama koje su već duže vrijeme na vrhu liste želja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Ali, njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) do sada je kategorički odbacivao mogućnost isporuke Taurusa toj zemlji - baš kao i mogućnost da se projektili koriste za gađanje ciljeva duboku u ruskoj teritoriji.
Krstareće rakete Taurus imaju domet od 500 kilometara. Bojeva glava toliko je snažna da može da probija i bunkere. Ukrajina bi s Taurusima hjtela da napadne ruske položaje s kojih je Putin naredio bombardovanje ciljeva u Ukrajini. U poslednje vrijeme ruske snage pojačale su raketnu paljbu po ciljevima u ukrajinskim gradovima.
Promjena američke strategije
Debata oko moguće isporuke Taurusa u Nemačkoj je ponovno intenzivirana nakon najnovije odluke američkog predsjednika u odlasku: Džo Bajden je samo nekoliko nedjelja prije kraja svog mandata dozvolio Ukrajincima da američke rakete dugog dometa smeju da koriste i za napad na određene ciljeve u Rusiji. Na promjenu strategije je, kako se tvrdi, došlo zbog činjenice da se odnedavno nekoliko hiljada sjevernokorejskih vojnika bori na frontu na strani Rusije.
S obzirom na tešku vojnu situaciju u kojoj se nalazi Ukrajina, sve su glasniji zahtijevi da se i njemački Taurusi isporuče Kijevu. Pritom bi trebalo naglasiti da je domet njemačkih krstarećih raketa znatno veći od američkih ATACMS-raketa.
Glasanje u Bundestagu?
Novu inicijativu oko (mogućeg) slanja Taurusa Ukrajincima pokrenuli su Liberali (FDP), stranka koja je nedavno napustila saveznu vladu u Berlinu. Oni žele da se o tome odlučuje u Bundestagu - FDP upravo razmišlja i o opciji da već uoči vanrednih izbora za Bundestag (23. februara) u parlamentarnu proceduru uputi odgovarajući zahtev kako bi se o slanju Taurusa moglo glasati u Bundestagu.
Jedna od najglasnijih zagovornica slanja projektila u Ukrajinu je poslanica FDP-a u Evropskom parlamentu Mari-Agnes Štrak-Cimerman. Nakon Bajdenove odluke ona je na platformi Iks napisala: "Ovakvu kasnu spoznaju na kraju njegovog mandata priželjkujem i od saveznog kancelara Olafa Šolca, i to u kontekstu evropske bezbjednosti. Ako možemo da se oslonimo na njegovu reč, odnosno obećanje da će delovati, ali samo sa saveznicima, onda on sada konačno mora i da djeluje."
Konzervativne stranke Demohrišćana, CDU i CSU, kao najveća opoziciona poslanička grupa u Bundestagu, takođe podržavaju slanje Taurusa u Ukrajinu. I kod Zelenih, jedinog preostalog koalicionog partnera SPD-a u (manjinskoj) saveznoj vladi, važni političari podržavaju isporuku raketa: Robert Habek, savezni ministar privrede i kandidat Zelenih za kancelara, izjavio je da bi on, da je šef njemačke vlade, isporučio Tauruse Ukrajincima.
Izuzetak za region oko Harkova
Habekova stranačka koleginica, savezna ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, pozitivno je reagovala na izvještaje medija o odluci američkog predsjednika Bajdena i dozvoli korišćenja projektila dugog dometa za napada na neke ciljeve u Rusiji. Ukrajina tako može da uništava vojne baze s kojih se napadaju ciljeve u Ukrajini, kaže Berbok. Neka mjesta u Ukrajini su toliko blizu granice s Rusijom da tamo više ne pomaže protivvazdušna odbrana, dodala je šefica njemačke diplomatije.
Do sada je savezna vlada Ukrajincima dozvoljavala korišćenje njemačkog oružja samo na ruskoj teritoriji koja se graniči s ukrajinskim Harkovom. Taj grad je, naime, tokom rata često meta teških artiljerijskih napada s ruske strane granice.
Olaf Šolc: Ne ostaje ne
Iako i u Nemačkoj ima dosta zagovornika slanja Taurusa na istok Evrope, kancelar Šolc ostaje pri svom kategoričkom "ne" po tom pitanju. Prema njegovom mišljenju, postoji opasnost da bi Njemačka, ako zaista isporuči Tauruse Kijevu, a onda Ukrajinci tim projektilima gađaju ciljeve u Rusiji, mogla da bude uvučena u rat između Rusije i Ukrajine.
Šolc u ovom trenutku, kako je potvrdio portparol njemačke vlade, smatra da nema razloga za promjenu njegovog stava. Prije nekoliko dana kancelar je u Bundestagu naglasio da , bez obzira na svu solidarnost s napadnutom zemljom, Nemačka Ukrajincima neće isporučiti oružje dugog dometa, odnosno da Berlin neće dozvoliti Ukrajincima da već isporučeno nemačko oružje koriste za napade na ciljeve u ruskoj pozadini.
Poslanička grupa SPD-a i dalje podržava taj kurs svog kancelara, odnosno njegove manjinske vlade. Isporuka Taurusa ne dolazi u obzir - "i pri tom stavu ostajemo", potvrdila je predsednica SPD-a Saskija Esken.
Ko odlučuje o isporuci oružja?
Bundestag je već jednom odlučivao o slanju Taurusa Kijevu. U martu ove godine poslanički klub CDU/CSU inicirao je glasanje o tom pitanju: poslaničke grupe SPD-a, Zelenih i FDP-a tada su bili kompletno protiv (s izuzetkom dvoje poslanika FDP-a, Mari-Agnes Štrak-Cimerman i Volfgang Kubicki. Tako je propala inicijativa opozicionih konzervativaca.
Ako FDP u parlamentarnu proceduru ponovo uputi zahtev za glasanjem o isporuci krstarećih raketa, odluka Bundestaga nije obavezujuća. Naime, o isporuci naoružanja ionako ne odlučuje parlament, već takozvano Savezni savet bezbjednosti (Bundessicherheitsrat, BSR), jedno telo u Nemačkoj koje zaseda u tajnosti i koje čini nekolicina najvažnijih ministarki i ministara u saveznoj vladi. Radom BSR predsedava savezni kancelar.
(DW/Mondo)