U gradiću Demreu, u provinciji Antalija, arheolozi su otkrili ono za šta vjeruju da je grob Svetog Nikole. Ovo otkriće možda će u potpunosti promijeniti ono što se do sada znalo o ovom svetitelju i kultu stvorenom oko njega.
Priča je sve do nedavno išla ovako - mošti Svetog Nikole bile su sahranjene u istoimenoj crkvi koju je vizantijski car Teodosije II podigao u 5. vijeku na mjestu Demre, gdje je svetitelj služio kao episkop. Odatle su, oko 700 godina nakon smrti, ukradene i prenete u Italiju gdje se i danas nalaze.
Ta verzija događaja posljednjih godina je dovedena u pitanje. Za početak, misteriju je predstavljalo mjesto gdje je svetitelj počivao od trenutka smrti, sredinom 4. vijeka, do prenosa u crkvu Svetog Nikole.
"Crkva ispod crkve"
U pokušaju da pronađu odgovor na ovo pitanje, tim arheologa pokrenuo je krajem 20. vijeka, obimno istraživanje koje je, prije nekoliko godina, donijelo senzacionalne rezultate - otkrivena je "crkva ispod crkve", prvobitna građevina potopljena zbog porasta nivoa Sredozemnog mora i vremenom zaboravljena, a na čijim temeljima je izgrađena postojeća crkva Svetog Nikole.
Upravo u toj starijoj bogomolji, naučnici su tada zaključili, svetac je bio prvobitno sahranjen. Ovaj pronalazak, međutim, sada je postao još senzacionalniji. Jer, upravo u ostacima ove građevine pronađen je sarkofag za koji arheolozi vjeruju da predstavlja grob Svetog Nikole.
Otkriće decenije
Stariju građevinu istraživači su prvi put otkrili 2017. kada su sproveli elektronska istraživanja terena ispod novijeg hrama. Očitavanja su pokazala da postoje praznine između poda i zemlje. Bilo je potrebno da prođe još pet godina kako bi se pažljivo i bez oštećenja uklonio pod i pristupilo istraživanju.
Otkriven je kameni pod, mozaici, kao i freska koja prikazuje Isusa. Sve je to upućivalo da se negdje u blizini mora nalaziti i grob svetitelja.
Arheolozi su pronašli grobnicu i u njoj sarkofag od krečnjaka dužine od oko dva metara sa uzdignutim poklopcem i kosim krovom što je u skladu sa stilom sahranjivanja u doba smrti Svetog Nikole. Tim sada traga za natpisom na sarkofagu koji bi mogao da otkrije datum i identitet pokojnika.
"Naša najveća nada je da pronađemo natpis na sarkofagu. Ovo bi pomoglo da se razjasne okolnosti sahrane, kao i tačan period iz koga datira grob", rekao je profesor Ebru Fatma Findik koja spredvodi projekat "Zavještanje za budućnost", pokrenut od strane turskog Ministarstva kulture i turizma.
Iako je do sada u potpunosti otkriven samo poklopac sarkofaga, očekuje se da će dalja iskopavanja u narednim mjesecima donijeti nove dokaze.
"Činjenica da smo pronašli sarkofag u blizini crkve, za koji se smatra da je njegova grobnica, može ukazivati na to da je ovo zaista sveto područje za kojim tragamo", rekao je profesor Findik, a prenosi portal Archaeologymag.com.
Gdje je Sveti Nikola danas?
O životu Svetog Nikole se, sa istorijske tačke gledišta, zna vrlo malo. S druge strane, legende o njemu, jako su živopisne - priča se da je spasio tri djevojke od prostitucije, vaskrsao troje ubijene djece, da je ušao u tuča pesnicama tokom Prvog sabora u Nikeji 325. godine… i, naravno, da je krišom ostavljao darove djeci i siromašnima odakle je i potekla legenda o Deda Mrazu.
Danas Demre, a u prošlosti poznat kao Mira, mali grad u Turskoj bio je popularno mjesto hrišćanskog hodočašća poslije smrti i sahrane Svetog Nikole oko 343. godine. Njegove mošti počivale su u crkvi u Miri sve do druge polovine XI vijeka kada su, uz manje ili više otvoren blagoslov pape, ukradene i prenijete u Bari u Italiji. Dio moštiju kasnije je stigao i do Venecije.
Godine 1953, naučne studije su potvrdile da kosti iz Barija i Venecije pripadale istoj osobi, iako ostaje nejasno da li su to zaista ostaci jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja.