Svijet

Evropa pred novim bezbjednosnim izazovima: Makron udvostručuje vojni budžet do 2027. godine i nudi nuklearnu zaštitu

Izvor mondo.ba

Evropa mora biti moćna da bi bila slobodna, poručio je Emanuel Makron uz poziv na strateški dijalog o nuklearnoj odbrani EU.

Emanuel Makron
Izvor: GAETAN CLAESSENS/European Union

Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je dodatnih 6,5 milijardi evra vojnih izdataka u naredne dvije godine zbog novih i prijetnji bez presedana, među kojima su pobrojane prijetnje od Rusije, terorizma i onlajn napada. Makron je planove potrošnje izložio u sveobuhvatnom govoru u kojem je pozvao na intenziviranje napora za zaštitu Evrope, prenosi AP.

On je rekao da Francuska namerava da potroši 64 milijarde evra godišnje na evropsku odbranu u 2027. godini, poslednjoj godini njegovog drugog mandata.

"Od 1945. godine, sloboda nikada nije bila toliko ugrožena i nikada tako ozbiljno. Suočavamo se sa povratkom nuklearne prijetnje i širenjem velikih sukoba", kazao je Makron.

Prema pisanju Gardijana, ovaj korak je usljedio nakon "povratka nuklearne prijetnje i uvećanja mogućnosti sukoba". Istakavši i nestabilnost SAD i regionalne krize u Ukrajini i na Bliskom istoku, Makron je naglasio da Evropa mora razviti sopstvenu odbrambenu autonomiju .

Insistirao je da Francuska može da pronađe sredstva za veće vojne izdatke čak i dok pokušava da smanji ogroman nacionalni dug. Konzervativne i krajnje desne stranke podržavaju veće izdatke za odbranu, dok levičarske stranke optužuju vladu da žrtvuje teško stečena socijalna prava zarad vojske. Makron tvrdi da je Evropa u opasnosti zbog rata Rusije u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i jer "Sjedinjene Američke Države unose određenu neizvesnost". Kao dodatne prijetnje naveo je i onlajn dezinformacione kampanje stranih vlada i propagandu usmjerenu na djecu u „doba ekrana“.

Emanuel Makron je takođe naredio najvišim vojnim i odbrambenim zvaničnicima Francuske da započnu strateški dijalog sa evropskim partnerima o ulozi koju bi francuski nuklearni arsenal mogao imati u zaštiti Evrope. U izuzetnom potezu, Francuska i Velika Britanija su se poslednjih dana dogovorile da sarađuju u oblasti nuklearne odbrane.

Izvor: Shutterstock

Makronov govor uslijedio je u trenutku kada se očekuje da bivši američki predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak objavi saopštenje o Rusiji, dok generalni sekretar NATO-a putuje u Vašington na dvodnevne razgovore. Tramp je prošle nedelje najavio planove da saveznicima iz NATO-a proda oružje koje oni potom mogu proslediti Ukrajini, koja se bori da odbije masovne i složene ruske vazdušne napade.

Makron je nedavno prvi put u tri godine razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali je i dalje meta oštrih kritika u Rusiji zbog svoje glasne podrške Ukrajini. Kremlj tvrdi da je sukob u Ukrajini posledica toga što su zapadne zemlje ignorisale bezbjednosne interese Rusije.

Načelnik francuskog generalštaba, general Tjeri Burkar, upozorio je da rizici koji dolaze iz Rusije prevazilaze granice Ukrajine.

"Rusija ometa satelitske orbite kako bi ih ometala ili špijunirala, umiješana je u sabotažu podmorske infrastrukture i vodi dezinformacione kampanje u Francuskoj i Africi", rekao je Burkar i dodao da ruske jurišne podmornice ulaze u Severni Atlantik i Mediteran, dok ruski vojni avioni često ulaze u kontakt s drugim avionima iznad Crnog mora, Sirije, Mediterana i Severnog Atlantika.

 Ideja o povećanju vojnih izdataka dio je šire strategije "Plan za ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe Plan", za mobilizaciju oko 800 milijardi evra za jačanje odbrane, koju predvodi Ursula fon der Lajen. Evropski lideri su već pokazali spremnost da olakšaju fiskalne restrikcije kako bi zemlje mogle povećati izdvajanja za odbranu .

Krajem juna, šefica EK obećala je "fiskalnu fleksibilnost" za sredstva odbrane, a inicijativa je podržana i aktivacijom tzv. "escape clause" u okviru EU budžetskih pravila .

 Makronova najava dodatnih 6,5 milijardi evra potvrđuje opredjeljenje Francuske da igra vodeću ulogu u jačanju evropske odbrane, uz istovremenu koordinaciju sa širim EU trendom jačanja vojnih kapaciteta. S obzirom na aktuelne geopolitičke izazove, od ruske agresije, sajber-pretnji, do nestabilne transatlantske scene, ovaj potez je dio sveobuhvatne evropske strategije za postizanje istinske strateške autonomije.

(EUpravo zato.rs)