Svijet

Ohrid krije mnoge tajne: Pronađeni ostaci najstarijeg naselja u Evropi

Albanski arheolog, Adrijan Anastasi, rekao je da su najvjerovatnije potrebne decenije kako bi se područje u potpunosti istražilo.

Iskopavanja (2018. i 2019) na području Ploča Mičov Grada
Izvor: Univerzitet u Bernu/Pavel Georgiev

Arheolozi su uvjereni da su na albanskoj strani Ohridskog jezera pronašli ostatke najstarijeg naselja u Evropi. Navodno, na tom području postoje dokazi o organizovanom lovu i poljoprivrednim aktivnostima zajednice koja je ovdje živjela prije 8.000 godina.

Tim istraživača iz Švajcarske i Albanije svakodnevno po nekoliko sati provodi na tri metra dubine nalazeći drvene stubove koji su podupirali kuće.

Takođe su prikupili kosti domaćih i divljih životinja, kao i predmete od bakra i keramike koji su bili detaljno ukrašeni.

Albert Hafner, sa Univerziteta u Bernu, izjavio je da su slična naselja otkrivena u alpskom i mediteranskom regionu, ali da je naseobina na Ohridu, u mjestašcetu Lin, starija oko pola milenijuma, što znači da je postojala prije šest ili osam hiljada godina.

"Pošto se nalazi pod vodom, organski materijal je dobro očuvan i to nam omogućava da otkrijemo šta su tadašnji ljudi jeli i koje kulture su sijali", poručio je Hafner.

Komad drveta izvučen iz Ohridskog jezera pokazuje da je tu pre 8.000 godina postojalo naselje
Izvor: Univerzitet u Bernu/Albert Hafner

Više studija je pokazalo da je Ohridsko jezero, na granici Sjeverne Makedonije i Albanije, najstarije u Evropi. Prema procjenama, staro je više od milion godina.

Starost jezera se utvrđuje kroz radiokarbonsko datiranje i dendrohronologiju koja mjeri godišnji rast godova na drveću. Više od hiljadu uzoraka drveta je sakupljeno na jezeru.

Vjeruje se da je naselje zauzimalo površinu od oko šest hektara, ali je svega 1 odsto iskopan i to nakon šest godina istraživanja.

Ohridsko jezero
Izvor: Shutterstock

Albanski arheolog, Adrijan Anastasi, rekao je da su najvjerovatnije potrebne decenije kako bi se područje u potpunosti istražilo.

"Na osnovu toga kako su živjeli, šta su lovili i jeli, i kako su gradili naselje, možemo reći da su za to vrijeme bili izuzetno pametni", zaključio je Anastasi.

(EUpravo zato/France 24)