Veneciju je pogodio drugi najveći talas plime u istoriji, poplavivši istorijsku baziliku i mnoge gradske trgove i uličice. I hrvatski dio Jadrana pogodila je jedna od najjačih oluja...Poplavljene istorijske znamenitosti!
Gradonačelnik Venecije Luiđi Brugnaro izjavio je da će proglasiti stanje katastrofe i upozorio na ozbiljnu štetu, prenosi Rojters.
"Situacija je dramatična. Tražićemo od vlade da nam pomogne, cijena će biti visoka. Ovo je rezultat klimatskih promjena", napisao je Brugnaro na Twitteru.
Visina vode na Trgu Svetog Marka prešla je jedan metar.
Bazilika Svetog Marka poplavljena je šesti put u 1.200 godine, od čega su se četiri poplave desile u posljednjih 20 godina, a najskorija je bila u oktobru 2018. godine.
Za sada nema izvještaja o šteti u bazilici.
Na video snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se kako duboka voda teče kao rijeka ulicama Venecije, kao i visoki talasi koji udaraju brodove privezane kod Duždove palate.
Gradski zvaničnici kažu da je visina talasa bila 187 centimetara, što je nešto manje od rekorda od 194 centimetra, zabilježenog 1966. godine.
Jake kiše pogodile su proteklih dana veći dio Italije, donoseći poplave, posebno na jugu zemlje, a loše vrijeme prognozira se i za naredne dane.
U Splitu duvao najjači jugo u ovom vijeku
Portal Index piše da je posebno u Dalmaciji jak jugo nosio sve pred sobom, čupao stabla i bacao ih po automobilima i putevima.
Mnogi putevi su blokirani, a materijalna šteta je velika.
Podrumi Dioklecijanove palate u Splitu poplavljeni su.
Osim obilne kiše, podignut je nivo mora, pa je uprkos postavljenim pumpama voda prodrla u Dioklecijanovu palatu.
Domarima Muzeja grada Splita u izbacivanju vode iz podruma od ranog jutra pomažu i vatrogasci, a jaka kiša i dalje pada, javio je lokalni portal Dalmacija danas.
Predio Istre jugo sa veoma jakim, orkanskim udarima pogodio je sinoć.
Od jutros jugo je u slabljenju i mijenja pravac u jugozapadni i zapadni vjetar.
Udari vjetra koji su juče na dubrovačkom području prelazili 140 km/h, a u Splitu je na zvaničnoj DHMZ stanici na Marjanu zabilježen orkanski udar od 134,28 km/h.
Treća je to, kažu, najveća brzina juga u Splitu zvanično zabilježena u posljednjih 60 godina.
Jači udar juga zabilježen je 24. novembra 1987. godine, kada je duvao 138,60 km/h i 1. februara 1986., kada je izmjereno 149,04 km/h.
More je poplavilo kompletne niže dijelove obale, a u nekim dijelovima Kaštela more je dopiralo do kućnih pragova.
Koliko je situacija bila alarmantna, pokazuje i to što su iz Grada Kaštela dijelili građanima džakove s pijeskom.
Poplavljeni su bili i obalni dijelovi brojnih gradova na obali i ostrvima, od Dubrovnika, preko Omiša, Splita, Trogira i Šibenika, pa sve do Istre i ostrva.
Poplavljene su plaže, rive, kuće i poslovni prostori, talasi su razbijali brodove o obalu, a neke su i potopljeni.
Prava šteta biće poznata tek nakon što nevrijeme prođe.
Danas se nastavlja umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu, a ujutro u unutrašnjosti i mjestimičnu maglu.