Nakon izbora nove Evropske komisije, njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer želi da reformiše postupak dodjele azila u Evropskoj uniji, čak i u slučaju da nema podršku većine zemalja.
Migraciona politika unijela je jaz među zemlje-članice, piše njemački Dojče vele i ističe da članice na istoku, ali i neke zapadne članice, odbacuju model raspodjele migranata po ključu ili kvotama.
Države na spoljnim granicama Unije i zemlje koje su glavni cilj migranata, među njima i Njemačka, žele da se izbore za to da se osobe kojima je potrebna zaštita, dakle ratne izbjeglice i podnosioci zahtjeva koji imaju realne šanse da ga i dobiju, ubuduće "podijele" po čitavoj EU.
Prethodni saziv Evropske komisije, čiji je mandat okončan s posljednjim danom novembra, u tom kontekstu ponudila je sedam zakonskih prijedloga, ali oni nisu svi mogli da budu biti usvojeni jer su neke zemlje blokirale taj proces - na primjer Mađarska, Poljska ili Austrija.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU) sada želi da stvari pokrene sa mrtve tačke i on je već na sastanku sa svojim koleginicama i kolegama iz EU na sto stavio papir koji nudi temelje za neku novu, buduću politiku azila.
Najvažnije tačke sljedeće navedene u tom dokumentu su zaštita spoljnih granica EU, predispitivanje zahtjeva za dodjeljivanje azila već na spoljnim granicama, odbijanje migranata koji nemaju valjan razlog za dodjelu azila i preraspodjela izglednih kandidata na sve članice Evropske unije, i to već na spoljnim granicama.
"Ništa od tih prijedloga nije zaista novost. Ali odlučujuće je to što će se sada dogoditi. Važno je da mi njemačkim stanovnicima možemo da kažemo da će se pitanje bezbjednosti ubuduće provjeravati na spoljnim granicama", rekao je Zehofer na sastanku ministara unutrašnjih poslova u Briselu.
DW navodi da se na njemačkim granicama iz dana u dan registruje "nevjerovatno mnogo" pokušaja ilegalnih ulazaka, a među onima koji pokušavaju da uđu su i ljkudi sa kriminalnom pozadinom.
Važeći propisi EU, takozvana "Dablin pravila", definišu da su za postupak provjere odnosno dodjele azila nadležne one zemlje EU na čije je tlo podnosilac zahtjeva prvi put kročio, a sve zemlje Unije mišljenja su da je taj sistem zastario - zato što su Grčka, Malta i Italija vidno preopterećene kao zemlje na čije tlo prvi put kroči najveći dio izbjeglica i migranata.
Zehofer signalizira da je spreman na temeljnu reformu sistema, međutim druge zemlje poput Francuske to odbacuju.
Kako se navodi, Zehofer ne želi da se pomiri sa odbijanjem nekih država koje generalno odbacuju ideju o prihvatanju izbjeglica, potražilaca azila i migranata.
"Ne može se na jednoj strani tražiti podrška Evrope, a na drugoj ne pokazivati solidarnost kada se radi o prihvatu izbjeglica. O tome mora ponovno da se diskutuje i to mora da se riješi", rekao je Zehofer.