Velike pande predstavljaju jednu od najugroženijih životinjskih vrsta na svijetu. One uglavnom žive u planinama u sjevernoj kineskoj pokrajini Sečuan, kao i južnim pokrajinama Gansu i Šensi.
Ti poznati vegetarijanci moraju svaki dan pojesti 30 do 85 kilograma bambusa.
Ali, njihov broj je porastao posljednjih godina zahvaljujući intenzivnim programima uzgoja koji koriste umjetnu oplodnju.
Međunarodna unija za zaštitu prirode, 2016. godine je promijenila status pandi iz "ugrožene vrste" u manje opasnu "ranjivu" kategoriju.
Danas, u divljini ima 1.864 pande, dok je 1970-ih bilo 1.114, prema kineskoj Državnoj upravi za šumarstvo i travnjake. Od toga dvije trećine žive u 67 namjenskih rezervata prirode.
Rastući broj ove podvrste medvjeda takođe su omogućili Kini da pošalje više pandi u instranstvo, zbog čega je Pekingu počela rasti meka moć.
"Panda diplomatija" počela je u 7. vijeku kada je kineska carica iz dinastije Tang, Vu Cetjen, poslala par pandi japanskom caru Tenmu. Danas više od 50 pandi živi u 18 različitih zemalja.
Najpoznatiji primjer je onaj Mao Cedonga kada je ovaj kineski diktator poslao par pandi - Ling-Ling i Hsing-Hsing - SAD-u nakon istorijske posjete Ričarda Niksona Kini 1972.
Nedavno je kineski predsjednik Si Đinping predstavio svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu dvije pande za moskovski zoološki vrt, piše magazin Time.
"Kada govorimo o pandama, uvijek nam osmijeh dođe na lice", rekao je Putin.
Panda diplomatija znači da se ta životinja posuđuje na 10 godina zemlji domaćinu, što tu zemlju košta oko milion dolara godišnje, pod uslovom da potomstvo ostane u vlasništvu Narodne Republike Kine.
Ova vrsta zajma se često poklapa s trgovinskim sporazumima, ali ako se bilateralni odnosi pogoršaju, onda se ovi životinjski ambasador ne zadržavaju u toj državi.
Tako je Kina 2013. zaprijetila da će vratiti pande, koje su posuđene Austriji, nakon što je Beč ugostio Dalaj Lamu.