Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju COVID-19 kao pandemiju.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je danas pandemiju korona virusa, a direktor SZO Tedros Adhanon Gebrehesus rekao je da je ta organizacija duboko zabrinuta alarmantnim nivoima širenja.
Zbog toga je SZO i procijenila da se COVID-19 može okarakterisati kao pandemija, rekao je Tedros na brifingu u Ženevi, prenio je AP.
"Sve zemlje još mogu da promijene tok ove pandemije. Ako zemlje otkriju, testiraju, liječe, izoluju, prate i mobilišu svoje ljude", rekao je Tedros.
Tedros je rekao da je trenutno registrovano više od 118.000 slučajeva u 114 zemalja, a da je korona virus odnio do sada 4.291 život.
On je kazao da iako proglašenje pandemije ne mijenja to šta zemlje treba da urade kako bi agresivno obuzdale virus, zdravstvena agencija UN je duboko zabrinuta alarmantnim nivoom rasprostranjenosti i ozbiljnošću epidemije.
Oglasili smo alarm jasno i glasno, zaključio je Tedros.
Direktor Centra za kontrolu zaraza i prevencije SAD Robert Redfild izjavio je pred kongresnim komitetom da je "sada epicentar virusa - 'nova Kina' - Evropa", rekao je on.
Pandemija je posljednji put proglašena kada se pojavio svinjski grip H1N1 2009. godine, kojim je tada zaražena četvrtina od ukupne svjetske populacije.
Pandemija (od grčkih riječi παν (svi) i δήμος (narod)) je epidemija zarazne bolesti koja se širi kroz populaciju ljudi jedne veće oblasti, kontinenta ili cijelog svijeta.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, o pandemiji se može govoriti kada su ispunjena tri uslova:
- u nekoj populaciji se pojavilo do tada nepoznato oboljenje,
- uzročnici inficiraju ljude i izazivaju teške posljedice,
- uzročnici bolesti se šire brzo i zadržavaju se među ljudima.
Bolest se ne smatra pandemijom samo zato što je široko rasprostranjena ili izaziva smrt velikog broja ljudi, odnosno ona mora biti zarazna kako bi pokrenula pandemiju. Široko zastupljena endemska bolest koja je stabilna u smislu koliko se ljudi razbolijeva od nje nije pandemija. Na primjer, rak je odgovoran za veliki broj smrtnih slučajeva širom svijeta, ali se ne smatra pandemijom jer nije zarazan.
Tokom istorije su zabilježeni slučajevi pandemija kuge, kolere, tifusa, gripa, side, boginja, tuberkuloze, lepre, malarije, žute groznice itd. Jedna od najsmrtonosnijih je bila pandemija španske groznice.