Da li je strategija Švedske protiv korone dobra?

Od početka pandemije korona virusa, o Švedskoj se mnogo pisalo i pričalo, zbog jedinstvenog pristupa borbi protiv virusa. Da li je takav model dobar? Još uvijek se zna, ali za sada brojke pokazuju da baš i nije...

Švedska, u kojoj se život uprkos pandemiji korona virusa odvija skoro pa uobičajeno, smatra da je njen pristup epidemiji uspio, ali brojevi sugerišu drugačije, ocjenjuje CNN.

Švedska je na epidemiju korona virusa reagovala neuobičajeno. Ona nije, kao mnogi evropski susjedi, nametnula stroga ograničenja u životu građana, a slike ljudi koji idu na posao prometnim ulicama ili ćaskaju u kafićima i barovima izazvale su čuđenje.

Mlađa djeca nastavljaju da idu u školu, mada su univerziteti prešli na onlajn nastavu.

Preduzeća, od frizerskih salona do restorana, ostala su otvorena, mada je građanima savjetovano da rade od kuće, gdje je to moguće.

Švedska vlada je 7. aprila donijela zakon kojim se omogućava brzo postupanje i donošenje odluka o privremenim mjerama tamo gdje je to potrebno.

Kućne posjete su zabranjene od 1. aprila, a ministarstvo zdravlja zamolilo je građane da se suzdrže od putovanja koja nisu neophodna, da drže distancu i preuzmu ličnu odgovornost.

Kontrast Švedske u odnosu na druge nordijske zemlje je veliki.

Finska je proglasila vanredno stanje, zatvorila škole i zabranila okupljanja više od 10 ljudi, ograničila putovanje do i iz regiona Usima i zatvorila restorane, kafiće i barove 1. aprila.

Danska je bila među prvim zemljama u Evropi koja je zatvorila granice, prodavnice, škole i restorane i zabranila velika okupljanja.

Norveška je počela uvođenje ograničenja putovanja sredinom marta i zatvorila škole i vrtiće, zabranila upotrebu objekata za odmor, otkazala događaje i zatvorila frizerske i kozmetičke salone.

Stopa smrtnosti u Švedskoj je znatno veća nego u mnogim drugim zemljama Evrope i dostigla je više od 21 na 100.000 ljudi, pokazuju podaci Univerziteta Džon Hopkins.

Nasuprot tome, Danska je zabilježila više od sedam smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi, a Norveška i Finska manje od četiri.

Švedska je registrovala 18.640 slučajeva koronavirusa i 2.194 smrtnih slučajeva u svojoj populaciji od 10,3 miliona ljudi.

Oko 2.000 švedskih istraživača, uključujući Karl-Henrika Heldina, predsjedavajućeg Nobelove fondacije, 28. marta uputilo je peticiju kojom je pozvalo vladu države da odmah preduzme korake u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Naučnici su istakli da mjere treba da imaju cilj da strogo ograniče kontakt između ljudi i da značajno povećaju testiranje na korona virus. U peticiji je navedeno da pokušaj "stvaranja imuniteta krda, kako se to događa tokom epidemije gripa, ima slabu naučnu podršku".

Međutim, švedske vlasti negirale su da im je strategija stvaranje imuniteta krda. Lena Halengren, ministarka za zdravstvo i socijalna pitanja, rekla je za CNN da u Švedskoj ne postoji strategija za stvaranje imuniteta krda kao odgovor na Covid-19.

"Švedska ima iste ciljeve kao i sve druge zemlje - da spasi živote i zaštiti javno zdravlje", istakla je Halengren.

Jan Albert, profesor na odjeljenju za mikrobiologiju, tumore i ćelijsku biologiju na Institutu Karolinska ističe da niko u Švedskoj, ni bilo gdje drugdje, ne zna koja je najbolja strategija i da će to vrijeme pokazati.

On ocjenjuje da "zaključavanje" doprinosi samo izravnavanju epidemiološke krive, ali da to ne znači da slučajevi virusa nestaju, oni se samo pomjeraju za određeno vrijeme.

Stručnjaci, međutim, ukazuju da je problem to što je korona virus ušao u ustanove za smještaj starih.

Švedska ministarka zdravlja rekla je za CNN da je sada u Švedskoj glavna briga jačanje zaštite za korisnike domovima za stare. Ona je, takođe, ocijenila da je još prerano za donošenje bilo kakvih čvrstih zaključaka o efikasnosti mjera preduzetih u Švedskoj.

Švedski državni epidemiolog Anders Tegnel izjavio je da će njegova zemlja vjerovatno moći bolje da podnese drugi talas korona virusa jer je toliko ljudi sada izloženo infekciji. On je za BBC rekao da je na odjeljenjima intenzivne njege uvijek bilo najmanje 20 odsto praznih kreveta i izrazio uvjerenje da je Švedska prošla vrhunac epidemije.