KAZNA JE NIKADA NIJE STIGLA

Nacistički doktori su bili monstrumi, ali po zvjerstvima se isticala jedna žena

Autor Dušan Volaš

Vjerovatno najpoznatiji lekar-monstrum koji je svojim eksperimentima nad ljudima dao jednu potpuno novu dimenziju užasa tokom Drugog svjetskog rata bio je Jozef Mengele. Ipak, on nije bio jedini!

Izvor: Samir Cacan/MONDO

Bilo je još nacističkih ljekara za koje Hipokratova zakletva nije značila ništa i koji su bili odgovorni za smrt stotine hiljada ljudi. Među njima, po zvjerstvima i okrutnosti, isticala se i jedna žena.

Među ljekarima monstrumima bilo je i žena. Jedna od najozloglašenijih bila Herta Oberhauzer, doktorka iz Aušvica i Ravenzbrika - koncentracionog logora naročito upamćenog po strašnim zločinima koje su počinile žene čuvari. Ono po čemu se Herta isticala jesu eksperimenti nad ženama, u najvećem broju slučajeva Poljakinjama kojima je vadila organe, često dok su još uvijek bile žive. Ispitivala je mogućnost regeneracije organa, ako i transplantacije kostiju.

Ipak, Herta se ovde nije zaustavila. Ubijala je zdravu djecu tako što bi im injekcijama ubrizgavala otrove koji čine da osoba umre u roku od 3 do 5 minuta, ali da sve vrijeme bude svjesna. Nakon toga je pacijentima vadila pluća i druge vitalne organe i ispitivala dejstvo otrova.

Sprovodila je neke od najjezivijih i bolnijih medicinskih eksperimenata, sa naglaskom na namjerno nanošenje rana logorašima. Kako bi simulirala rane koje su njemački vojnici trpeli u borbi, Oberhojzer je utrljavala strane objekte kao što su drvo, zarđali ekseri, komadići stakla, prašina ili piljevina u posekotine.

Herta je bila jedina žena na ljekarskom suđenju nacistima u Nirnbergu i osuđena je na 20 godina zatvora. Kazna je kasnije smanjena na 10 godina i ova doktorka je dočekala da ponovo ugleda slobodu -- puštena je 1952. godine zbog dobrog vladanja.

Šokantno je što je i nakon toga radila kao porodični ljekar u Njemačkoj. Izgubila je dozvolu za rad tek nakon što ju je prepoznala jedna od žrtava iz logora 1958. Međutim, žalila se, i ponovo dobila pravo da se bavi medicinom u aprilu 1961, nakon čega je radila u laboratoriji u Institutu Bodelšving.

Preminula je u januaru 1978. u 66. godini života.

(Mondo.rs/Istorijski zabavnik)

Tagovi