Učesnici "Tuzlanske kolone", koji su u napadu muslimanskih snaga 15. maja 1992. godine na vojnike JNA u Tuzli zadobili povrede od kojih su danas invalidi, i poslije 30 godina čekaju da pravda bude zadovoljena i kažnjeni odgovorni za zločin na Brčanskoj Malti.
Radojica Ilić tada je zadobio povrede zbog kojih je danas 80 odsto invalid. Kaže da 30 godina čeka odgovor na isto pitanje - kada će biti zadovoljena pravda zbog zla koje se dogodilo na Brčanskoj malti?
"Brčanska malta je mjesto zločina", rekao je Ilić i naglasio da Srbi danas samo žele da prisluže svijeće i odaju počast stradalima i nikada tu ne dolaze radi provokacije, jer nisu provocirali ni 15. maja 1992. godine.
Ilić je izrazio nadu da će ovaj predmet biti procesuiran do kraja i da će odgovarati svi koji se nalaze na listi odgovornih.
"Dobili smo obrazloženje da nema materijalno-tehničkih dokaza za te ljude, a dokaz su 54 ubijena, ranjeni i zarobljeni. To je jedina istina sa Brčanske malte", naglasio je Ilić.
Slavko Novaković, koji je preživio "Tuzlansku kolonu" i danas je invalid, poručio je da su, za one koji su postradali 15. maja 1992. godine, tri decenije mnogo za čekanje pravde.
"Ne gubimo nadu. Siguran sam da će doći do procesuiranja. Pravda jeste daleka, ali je dostižna. Moraju biti kažnjeni svi - od Selima Bešlagića, kao tadašnjeg gradonačelnika i čovjeka koji u svemu ovome, sigurno, ima najprljavije ruke, do svih njegovih najbližih saradnika", rekao je Novaković novinarima u Tuzli.
On kaže da su najveća nesreća za postradale tužilaštva, kako BiH, tako i dio onih koji su odgovorni u Beogradu.
"Onaj nesretni Vukčević i Vekarić nisu odradili ovo kako je trebalo. Moraju biti kažnjeni odgovorni za ovo zlodjelo. Ničim mi to nismo izazvali. Mi smo samo bili građani, kako ovog grada, tako i susjednih opština, koji su se povlačili iz Tuzle prema Bijeljini i SRJ", pojasnio je Novaković.
Novaković je ukazao da nikakva borba nije zamišljena, niti se mogla voditi na ovoj ulici, Brčanskoj malti u Tuzli, već je to bio protok ljudi i materijalno-tehničkih dobara, koji su napadnuti sa svih strana.
Gradonačelnik Ljubiša Petrović rekao je da je Bijeljina postala utočište za nekoliko hiljada Srba sa područja Tuzle.
"Bijeljina je tada otvorila i srce i dušu", rekao je Petrović i dodao da je bitno u miru obilježavati sjećanje na nevino stradale.
Prema najavljenom protokolu obilježavanja tri decenije od stradanja vojnika JNA u "Tuzlanskoj koloni", autobusi se sada vraćaju u Bijeljinu, na gradsko groblje Pučile, gdje će kod spomen-kosturnice u 12.30 časova biti služen parastos i položeni vijenci i cvijeće, dok je za 12.45 časova predviđeno obraćanje zvaničnika.
Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebala da napusti tuzlansku kasarnu prilikom čega su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ranjeno, dok su 44 pripadnika JNA zarobljena od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali zlostavljani i mučeni.
Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne "Husinska buna", izvršen je iz zasjede.
Tuzlansku kolonu, u kojoj je bilo 600 vojnika i njihovih starješina, te 200 motornih vozila napali su pripadnici muslimanskog MUP-a, Teritorijalne odbrane i "Zelenih beretki".
(Srna)