Povodom 22. marta, Svjetskog dana voda, "Vode Srpske" pozivaju na čuvanje vodnog bogatstva Srpske
Republika Srpska raspolaže značajnim vodnim bogatstvom, a najvažniji zadatak društva je da sačuva obnovljive izvore za buduće generacije, što se može postići samo očuvanjem životne sredine, smanjenjem zagađenja i racionalnim korištenjem vode, saopšteno je iz Javne ustanove "Vode Srpske".
U središtu kampanje ovogodišnjeg Svjetskog dana voda je vrednovanje vode, šta ona znači ljudima i kako mogu da je zaštite i sačuvaju kao vitalni resurs.
Ujedinjene nacije pozivaju sve ljude da se uključe u ovaj razgovor tako što će odgovoriti na pitanje šta voda znači za njih, te da ispričaju svoje priče i izraze svoje misli i osjećanja o vodi.
Cilj kampanje je da se sveukupno čovječanstvo kroz razgovor podsjeti koliko voda znači ljudima u njihovim domaćinstvima, u školama, vrtićima i na radnim mjestima, koliko znači za higijenu, dostojanstvo i produktivnost svakog čovjeka, religiju, kulturu, narodne običaje, koliko voda znači za poljoprivredu, industriju, turizam i sveukupnu ekonomiju, za očuvanje prirode.
"Sva ova pitanja usmjeravaju na odgovor da je život čovjeka nemoguć bez vode i da je zbog toga od neprocjenjive važnosti zaštita vode kao resursa od kojeg zavisi opstanak čovječanstva. Jer, voda je život!", saopšteno je iz "Voda Srpske".
Vrednovanje voda
Svjetski dan voda ove godine obilježava se 22. marta pod motom "Vrednovanje vode", a cilj je stvoriti sveobuhvatnije razumijevanje kako različiti ljudi cijene vodu u različitim kontekstima da bi mogli zaštititi ovaj dragocjeni resurs za svakoga, saopšteno je iz Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica.
Cilj ove ideje je da se generiše globalni, javni razgovor na društvenim mrežama o tome kako ljudi cijene vodu za sve potrebe.
Centralni narativ kampanje osmišljen je kako bi ohrabrio ljude da daju svoje priče, misli i iskustva o vrijednosti vode: "Voda različitim ljudima znači različite stvari".
Iz Instituta ističu da je voda danas pod ekstremnom prijetnjom zbog sve većeg broja stanovništva, sve većih zahtijeva poljoprivrede i industrije i pogoršanja uticaja klimatskih promjena.
Ekonomski razvoj i rastuća globalna populacija, kako se navodi, znače da su poljoprivreda i industrija sve žedniji, a proizvodnja energije intenzivno raste da bi zadovoljila potražnju.
"Klimatske promjene čine vodu nestabilnijom i doprinose zagađenju. Kako društva uravnotežuju potrebe za vodnim resursima, interesi mnogih ljudi se ne uzimaju u obzir", dodaje se u saopštenju.
Iz Instituta upozoravaju da se bez sveobuhvatnog razumijevanja prave, višedimenzionalne vrijednosti vode, neće moći zaštititi ovaj kritični resurs u korist svih.
"Pet različitih perspektiva vrednovanja vode predstavlja vrednovanje izvora vode, procjenu vrijednosti vodne infrastrukture, vrednovanje usluga vode, vrednovanje vode kao resursa za proizvodnju i druge aktivnosti, te vrednovanje socio-kulturnih aspekata vode", kažu stručnjaci Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica.
Napominje se da poljoprivreda ima najveću potražnju za svjetskim slatkovodnim resursima i najviše doprinosi degradaciji životne sredine. Iako je voda ključna za sigurnost u proizvodnji hrane uglavnom ima malu vrijednost kada se procjenjuje kroz isključivo ekonomske aspekte vrijednosti koja se proizvodi u odnosu na potrošenu vodu.
"Mnoge dobrobiti pravilnog upravljanja vodom, kao što su poboljšanje prehrane, stvaranje prihoda, prilagođavanje klimatskim promjenama i smanjenje migracija - često se ne odražavaju na cijeni vode", dodaje se u saopštenju.
(Agencije, Mondo)