Tragična smrt mladog radnika koji je u srijedu pao sa zgrade u Banjaluci, ponovo je skrenulo pažnju na loše stanje u oblasti sigurnosti i zaštite na radu što kao posljedicu ima česte nesreće.
Radnik R.S. (22) zadobio je višestruke povrede kada je u srijedu pao sa visine oko 20 metara dok je vario i postavljao izolaciju na zgradi u izgradnji. Nažalost, on je nakon operacije i ljekarskih tretmana preminuo u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.
Podsjećamo, nesreća se dogodila juče u blizini zgrade Vlade Republike Srpske u ulici Kralja Petra Prvog Karađorđevića. Radnik je bio svjestan do dolaska ekipe Hitne pomoći.
Podaci Inspektorata Republike Srpske za ovu godinu pokazuju da se na radnom mjestu dogodilo 35 težih povreda na radu, od čega pet u građevinarstvu, tri u hemijskoj industriji, sedam u šumarstvu i drvnoj industriji i 20 u ostalim djelatnostima.
Za pet godina, odnosno, od 2014. do 2018, u Srpskoj je radnom mjestu poginulo 48, dok je teško povrijeđeno 350 radnika, podaci su inspekcije rada.
"Dogodila se i jedna smrtna povreda u građevinarstvu, te u oblasti nadzora tehničke inspekcije jedna povreda sa smrtnim ishodom u sektoru rudarstva. Inspekcijski postupak u vezi sa smrtnom povredom koja se dogodila juče još uvijek traje", izjavila je za Mondo Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.
U oblasti zaštite na radu republička inspekcija rada je u ovoj godini izvršila 400 kontrola, od čega je 156 bilo sa utvrđenim propustima. Zbog utvrđenih nepravilnosti subjektima kontrole izrečene su kazne u iznosu od 80.950 KM, a nadležnim sudovima podnešeno je pet prekršajnih prijava. U cilju otklanjanja propusta, izrečena je i 131 upravna mjera.
"U svim slučajevima u kojima su utvrđene nepravilnosti inspektori su preduzeli mjere propisane zakonom u vidu izdavanja rješenja o otklanjanju nepravilnosti, izricanja novčanih kazni i podnošenja prekršajnih prijava. U zavisnosti od vrste počinjenog prekršaja Zakon o zaštiti na radu propisuje kazne u rasponu, gdje najmanje kazne za poslodavca kao pravno lice iznose 1.000 KM, 1.500 KM i 2.500 KM, a najveća propisana kazna iznosi 15.000 KM. Za odgovorno lice u pravnom licu najmanje kazne iznose 100 KM, 150 KM i 250 KM, a najveća kazna iznosi 1.500 KM. Napominjemo da u skladu sa svojim ovlaštenjima inspektor rada može izricati samo najnižu kaznu koja je propisana za određeni prekršaj", istakla je Makivićeva.
U prošloj godini u RS poginulo je sedam radnika. Najviše smrtnih povreda na radu bilo je u šumarstvu i drvnoj industriji - četiri, dvije u građevinarstvu, dok je elektroprivredi poginuo jedan zaposleni. U oblasti nadzora tehničke inspekcije u sektoru rudarstva dogodila se jedna povreda sa smrtnim ishodom.
"U istom izvještajnom periodu dogodile su se i 72 teže povreda na radu u oblasti nadzora inspekcije rada, od čega četiri u elektroprivredi, 17 u građevinarstvu, jedna u hemijskoj industriji, 23 u šumarstvu i drvnoj industriji i 27 u ostalim djelatnostima. Takođe, u oblasti nadzora tehničke inspekcije u rudarstvu dogodilo se i 10 težih povreda", pojasnila je portparolka Inspektorata RS.
Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i slično.
Nikola Šobat, predsjednik Udruženja inženjera zaštite i zdravlja na radu Banjaluka, izjavio je za Mondo da se kod nas, nažalost, još uvijek koristi Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu iz 1968. godine.
Istakao je da stručnjaci u ovoj oblasti imaju prijedlog da se u građevinarstvu uvede koordinator zaštite na radu.
"Jedan bi bio zadužen za projekte, a drugi za izvođenje radova. Na taj način inženjer bi bio prisutan u građevinarstvu i pratio projekat od početka do kraja. Trenutno stanje je takvo da licencirane kompanije imaju ugovore sa 10-15 građevinskih firmi koje ne mogu kvalitetno kontrolisati", rekao je Šobat.
Iz Inspektorata Republike Srpske navode da se kao najrizičnije djelatnosti i dalje se izdvajaju građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija u kojima posmatrano po godinama postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.
"U kategoriju ostale djelatnosti svrstavaju se oblasti kao što su trgovina, turizam, kultura, prosvjeta, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima povrede nisu izražena pojava i u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta. Primjeri takvih povreda su lom ruke usljed pada u obavljanju trgovačke djelatnosti, povreda zbog pada na stepenicama ugostiteljskog objekta u toku čišćenja, povreda u kozmetičkom salonu gdje se radnica tokom kretanja okliznula i pala i slično", navode inspektori.