Društvo

ANKETA: Gdje kupujete suplemente? U marketima skoro da ih nema, na internetu nema kontrole

Autor Vesna Kerkez

U vrijeme epidemije više nego ikad razgovaramo i brinemo o sopstvenom i zdravlju dragih ljudi.

Izvor: @marinissimus via Twenty20

Ljekari već godinama ponavljaju da je preventiva najbolji način brige o zdravlju, a mnogi od nas posežu za različitim vitaminima i dodacima ishrani, nadajući se da tako jačamo imunitet.

Ljekari preporučuju uzimanje vitaminskih suplemenata u sljedećim slučajevima:

- kada postoji zdravstveni problem povezan s deficitom određenog vitamina i minerala (nedostatak željeza, manjak vitamina C, manjak vitamina B12),

- ako je imunitet osobe oslabljen, na primjer nakon teške bolesti, terapije određenim lijekovima, iscrpljenosti organizma,

- za brži oporavak od povrede,

- kada postoje ograničenja u prehrani (alergija, intolerancija, striktna veganska dijeta),

- u slučaju loših prehrambenih navika,

- ženama u drugom stanju ili dojiljama.

Dodatke ishrani lako ćete pronaći u apotekama ili specijalizovanim prodavnicama, ali u domaćim marketima izbor je mnogo manji. Iako je, na primjer u zemljama EU, praksa da svaki veći market ima poseban dio gdje možete da kupite ne samo vitamine i minerale, nego i npr. pšenični protein, kreatin ili esencijalne aminokiseline, na policama marketa u BiH uglavnom postoje samo šumeće tablete.

Snežana Šešlija iz Centra za razvoj zajednica „ToPeeR“ Doboj kaže za MONDO da ne postoji regulativa kojom se reguliše mjesto prodaje suplemenata.

"Zakonski okvir o proizvodnji, zabrani (lažnog) reklamiranja o ljekovitosti proizvoda i zloupotrebe je regulisan u Republici Srpskoj kao i u većini zemalja u okruženju. Kad je prodaja u pitanju postoje samo ograničenja o proizvodnji. Zakon o hrani BiH nema odrednice o ovoj vrsti proizvoda, ali generalno propisuje da proizvodnja hrane treba da bude u “interesu potrošača” i kao i ostali zakonski akti svoje odredbe baziraju na deklaraciji i opisu proizvoda", kaže Snežana Šešlija.

Zakon o hrani Republike Srpske je generalno regulisao i šta su suplementi, ali i način kontrole njihove upotrebe. Međutim...

"Podzakonski akti koji su trebali biti donešeni devet mjeseci nakon usvajanja Zakona bi trebalo da ograniče njihovu upotrebu, da uspostave sistem odgovornosti proizvođača i naravno da utvrdi standarde proizodnje. Ali, kao u većini slučajeva kada je primjena zakona u pitanju, mi (BiH) napravimo kvalitetan ili bar dobar okvir, a zatim on ostane neprimjenjiv, jer se ne regulišu sva sporna pitanja podzakonskim aktima. Većina suplemenata se prodaje i putem interneta, a to u BiH nije regulisano zakonom“, ističe naša sagovornica.

Ona dodaje da, uprkos tome što se suplementi vode ili evidentiraju kao vitaminski, reklamiranje njihovih svojstava duboko zadire u zdravstveni sistem, odnosno regulativu koja bi trebalo da bude ograničavajuća kada su reklamne poruke u pitanju.

Možda će vas zanimati

"Dozvoljeno je da se prepusti na volju trgovicima da li će ili ne prodavati suplemente. Moj lični stav (i naravno on se na neki način ipak prenosi i na stav organizacije) jeste da treba ograničiti slobodnu prodaju na način da se jasno regulišu njihova svojstva, te tako vitaminski suplementi koji nisu štetni po zdravlje odnosno oni koji ne mogu proizvesti negativne posljedice po zdravlje čovjeka uz jednostavno objašnjiv njihov sastav i djelovanje, treba da budu dostupni u slobodnoj prodaji. Druga grupa suplemenata bi trebalo da bude ograničena na prodaju u apotekama“, dodaje.

UG ToPeeR trenutno realizuje projekat iz oblasti zaštite potrošača, a jedan od prijedloga jeste donošenje Zakona o e-trgovini.

"Ovim zakonom bi se riješio veliki problem reklamiranja nelegalnih dijetetskih proizvoda, suplemenata, lijekova i hrane, kao i drugih proizvoda i usluga, koji zbog toga što nisu legalno na tržištu, mogu ozbiljno da naruše zdravlje građana koji preko interneta kupuju ove proizvode“, dodaje Snežana Šešlija.

Kada je o cijenama riječ, uočeno je da su isti proizvodi ponegdje skuplji ako ih kupujete u prodavnicama zdrave hrane, nego na primjer u apotekama.

"Generalno nema razlike u cijenama proizvoda u apoteci ili marketu, ili mi nismo uočili tu razliku. Cijena je u apotekama standardna uz odstupanje od 3-5%, ali trgovine zdravom hranom, ne znam iz kojih razloga, prodaju ove proizvode po nešto višoj cijeni, a slobodna prodaja zavisi od politike trgovca, odnosno od formiranja cijena i drugih proizvoda u njegovim objektima“, dodaje naša sagovornica.

Važno je da znate

Izvor: @kayp via Twenty20

Vitamin C i vitamine B kompleksa koji su topivi u vodi možete koristiti bez bojazni da će izazvati veliki rizik za zdravlje. Višak ovih vitamina može se izlučiti putem urina.

Vitamini rastopivi u mastima (D, E, K i A) treba uzimati u dogovoru s ljekarom ili farmaceutom, s obzirom da se oni pohranjuju u masnom tkivu organizma, kao i u jetri tokom dužeg vremena. Višak navedenih vitamina može djelovati toksično na organizam.

Ako koristite mineralne suplemente, vodite računa o poštovanju preporučene dnevne doze. Poseban oprez savjetuje se u korištenju suplemenata željeza.

Na kraju, želimo da čujemo i vaše mišljenje.

U komentarima nam pišite koje dodatke ishrani koristite, gdje ih nabavljate, a u našoj anketi glasajte da li bi vam dostupnost većeg broja suplemenata u marketima olakšala život?

Ukoliko želite da učestvujete u anketi posjetite Mondo Pređi na sajt

(MONDO)