Velika opasnost danas vreba od epidemije miopatije, odnosno kratkovidosti, jer i djeca i odrasli sve više vremena provode pred ekranima, upozorio je oftalmolog Dejan Vojčić.
Vojičić je u izjavi Srni istakao da rad na blizu, dugotrajan boravak ispred malih ekrana, učenje ili čitanje sa ekrana značajno utiču na psihički razvoj djeteta, ali i na rast dioptrije, te da se, usljed savremenog načina života, očekuje da 2050. godinesvaki drugi čovjek na zemlji bude kratkovid.
On je naglasio istakao da se preporučuje da se poslije 45 minuta rada napravi pauza od 15 minuta, odnosno da se pogleda kroz prozor ili na neku drugu sliku. Najbolje bi bilo, kaže, da je to priroda.
"Bez obzira na genetiku, danas je sve veći broj pacijenata sa miopijom, jer dug rad na blizu izdužuje oko. Tako da se minus dioptrija javlja i poslije 18. godine", rekao je Vojčić.
Vojičić je napomenuo da razvoj vida kod djece traje do sedme godine, te da je potrebno što ranije otkriti ukoliko dijete ima reflekcionu grešku na oku, odnosno dioptriju da bi se na vrijeme počelo sa ispravljanjem vida.
"Kontrolni pregled potrebno je uraditi već u predškolskom uzrastu, u trećoj ili četvrtoj godini, a ne čekati da dijete krene u školu, jer tada je već kasno ako se otkrije dioptrija", rekao je Vojčić, koji je ofatalmog na UKC-u.
Prema njegovim riječima, poslije šeste godine preporučuje se da se redovni pregled radi svake dvije godine, a nakon 15. godine po potrebi, ukoliko je sve u redu sa vidom.
"Dijete koje ima određeno oboljenje, treba da se pregleda onoliko često kako mu njegov ljekar preporuči", rekao je Vojčić.
On je naveo da su rješenja koja se mogu primijeniti za ispravljanje dioptrije nošenje dioptrijskih naočara, kontaktnih sočiva ili skidanje dioptrije laserom.
Kad je riječ o kontaktnim sočivima, Vojčić je pojasnio da postoje medicinske, profesionalne i estetske indikacije za njihovo nošenje.
"Medicinske indikacije odnose se na slučajeve kod kojih se bolji vid postiže kontaktnim sočivima, nego naočarama, dok se profesionalne indikacije odnose na prirodu posla, koja zahtijeva da pacijent nosi sočiva. Primjer je srpski teniser Novak Đoković, koji kada igra meč nosi sočiva, a kada završi nosi naočare", rekao je Vojčić.
On je naveo da se estetska indikacija odnosi na nošenje sočiva zbog ljepšeg izgleda, kao i da ljekari preporučuju samo medicinske indikacije, naročito kada je riječ o mlađoj djeci, kod kojih se vid razvija.
"Kontaktno sočivo je strano tijelo koje pliva po rožnjači. Ona se hrani preko očne vodice, a kada je strano tijelo tu, bez obzira na tvrdnje proizvođača sočiva da kiseonika ima dovoljno, oko tada pati", rekao je Vojčić.
On je napomenuo da se nošenje sočiva djeci preporučuje u zavisnosti od dijagnoze koju imaju, te da nema pravila sa kojim uzrastom djeca mogu da ih nose.
"Ukoliko je beba još po rođenju operisala kongenitalnu ili prirođenu kataraktu, onda majka stavlja sočivo da bi se rehabilitovao vid djeteta. Kada je riječ o djeci koja imaju dioptriju, mogućnost nošenje sočiva zavisi individualno od djeteta do djeteta, odnosno koliko je ono sposobno i zrelo da samostalno vodi brigu o higijeni sočiva, ali i da ga stavlja na oko", rekao je Vojčić.
Lasersko skidanje dioptrije se preporučuje kod djece koja imaju medicinsku indikaciju za to, poput one da ne mogu da nose naočare zbog određenih zdravstvenih stanja u kojima se nalaze.
"Skidanje dioptrije preporučuje se i ukoliko dioptrija postoji samo na jednom oku. U drugim slučajevima, preporuka je da se sačeka da se završi rast oka, kao i da dioptrija ne raste bar dvije godine. Jer, teško je pretpostaviti da li će se, nakon laserskog skidanja, dioptrija vratiti, ukoliko oko još raste", rekao je Vojčić.