Neformalna grupa građana koja se zalaže za zaustavljanje izgradnje mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci danas u Banjaluci je upozorila na teško stanje nakon poplava koje su nedavno pogodile Istočno Sarajevo i izazvale višemilionsku štetu.
Neformalna grupa građana "Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci" predstavili su otvoreno pismo upućeno Srebrenki Golić, ministrici prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske i poručili da su došli u Banjaluku kako bi se konačno čuo glas građana Istočnog Sarajeva.
Zbog nezakonitosti i proceduralnih propusta NGG "STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci" već nekoliko mjeseci vodi borbu za zaustavljanje izgradnje tri MHE. Navode da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uprkos lošem stanju životne sredine u septembru prošle godine ipak izdalo rješenja kojima se obnavljalju ekološke dozvole za MHE "Slap", "Podvič" i "Samar". Nakon toga, Okružni sud u Banjaluci donosi presudu kojom se poništava ekološka dozvola za gradnju sve tri MHE na Kasindolskoj rijeci, ali takve odluke suda ipak nisu zaustavile rad MHE "Podvič" niti su stopirani radovi na gradnji MHE "Samar".
Sara Tuševljak, članica NGG "STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci" pojasnila je da su građani Istočnog Sarajeva u proteklih godinu dana aktivnog djelovanja uradili mnogo toga kako bi navedenu rijeku zaštili od daljeg uništavanja.
"Uložene su tužbe protiv obnovljenih ekoloških dozvola. Okružni sud u Banjaluci je usvojio sve tri tužbe. Zatim smo uložili tužbu protiv građevinske dozvole za MHE Samar, a presudu još uvijek čekamo. Prikupili smo 2500 potpisa građana za stopiranje izgradnje MHE Samar i Slap. Obraćali smo se i ispektorima Republičke uprave za inspekcijske poslove. Neki su izvršili inspekcijski nadzor i utvrdili određene neregularnosti i propuste za koje su izrekli mjere za otklanajnje istih, dok neki nisu izašli na teren", pojasnila je Tuševljak.
Ona je istakla da su dobili podršku od vlasti u Istočnom Sarajevu, kao i od načelnika Trnovo, Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo.
"Učinili smo sve da zaštitimo našu rijeku, ali to nije bilo dovoljno. Investitor i dalje radi i gradi. Za zaustavljanje njegovog rada nisu dovoljne ni pravosnažne presude Okružnog suda u Banjaluci. Za njih nije važno ni to što građani ne žele male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci niti su im važne posljednice njihovog nečinjena odnosno činjenja", istakla je Tuševljak.
Prema njenjim riječima, načelnik Istočne Ilidže nakon sastanka sa aktivistima iz Istočnog Sarajeva u avgustu je poslao dopis upozoprenja na potencijalne poplave uzrokovane gradnjom MHE "Samar" na koji su se nadležni oglušili (Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, JU Vode Srpske, investitori i nadležni inspektorat).
"Nažalost, najskuplju cijenu su platili građani opštine Istočna Ilidža koji su ovog novembra pogođeni nezapamćenim poplavama koje se nisu desile čak ni 2014. godine", podvukla je Tuševljak.
Sunčica Kovačević ispred iste neformalne grupe građana pojasnila je da su nadležne institucije dozvolile investitoru iz Belgije da radi i gradi bez važećih ekoloških dozvola.
"Dozvoljeno mu je da uništava prirodna bogastva koja treba da pripadaju svim građanima pod jednakim uslovima. Nažalost, u slučaju Kasindolske rijeke nadležne institucije su zakazale. S obzirom da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS donijelo zaključke kojim se obustavlja postupak izdavanja novih ekoloških dozvola do donošenja nove presude Vrhovnog suda, odnosno do njihovog odlučivanja po vandrednom pravnom lijeku, zahtijevamo da se rad MHE Podvič i izgradnja MHE Samar obustavi do donošenja nove odluke Vrhovnog suda RS", istakla je Kovačević.
Ona je istakla da je aktivistima iz Istočnog Sarajeva dva puta uskraćeno pravo da se izjasne o gradnji MHE na Kasindolskoj rijeci.
"Prvi put to se desilo kroz izmjene prostornog plana Grada Istočno Sarajevo, s obzirom da ove MHE nikad nisu uvrštene u navedeni plan. Uskraćeno nam je pravo da odlučujemo šta želimo da se gradi u našem gradu - i neposredno i posredno - preko naših odbornika u skupštini. Drugi slučaj kada nam je uskraćeno pravo da se izjasnimo o gradnji MHE desio se prilikom izdavanja ekoloških dozvola jer nadležni organi na adekvatan način nisu obavijestili građane da je postupak izdavanja dozvola u toku. Na taj način su nam uskraćena prava na pristup informacijama, ali i pravo o odlučivanju u postupcima koji se tiču zaštite životne sredine", pojasnila je Kovačević.
Ona je istakla da sve odluke treba da se donose u javnom interesu, a ne malog broja pojedinaca koji prihoduju od mini hidroelektrana.
"Naš život i naša budućnost zaista zavisi od onih stvari koje uzimamo zdravo za gotovo i koje nadležni, nažalost, svojim svakodnevnim radnjama ne štite na adekvatan način. Naš život zavisi od rijeka, šuma i vazduha kog udišemo. Mi u Istočnom Sarajevu vazduha nemamo, ove godine nismo imali ni vode, a zimi smo jedan od deset najzagađenijih gradova u svijetu. Ovo ljeto smo imali redukcije vode koje su trajale preko tri mjeseca po osam sati dnevno. U tom smislu napominjemo da je Kasindolska rijeka u Strategiji razvoja opštine Istočna Ilidža planirana da se koristi za vodosnabdijevanje. Međutim, ništa od tih informacija nije bilo dovoljno da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS sa više senzibiliteta i podataka odluči o igradnji navedenih MHE", podvukla je Kovačević.