Nakon što je prošle godine pukla zaštitna mreža u Eko-centru "Bočac" i kada su tone otpada zaustavljene na brani istoimene hidroelektrane na rijeci Vrbas, situacija sa odbranom od plutajućeg smeća se nije nimalo promijenila.
Dragana Kovačević, direktor Eko-centra "Bočac", potvrdila je Mondo portalu da zaštitna mreža na akumulacionom jezeru uopšte ne postoji.
"Nažalost nije bilo mogućnosti da se postavi nova jer nije bilo zainteresovanih finansijera poput Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Hidrolektrane 'Bočac', Grada Banjaluke i Fonda za zaštitu životne sredine", rekla nam je Kovačevićeva.
Kovačevićeva nije mogla da precizira koliko ima plutajućeg otpada ističući da je on rasut po jezeru.
"Nama je istekao ugovor u julu sa Hidrolektranom 'Bočac' i raspisan je novi tender. Da li ćemo biti izabrani mi, neko drugi ili neće niko, zaista ne znam. Ono što znam da zbog situacije oko korone i nedostatka sredstava nismo dobili novac za prethodno čišćenje", tvrdi Kovačevićeva.
Kaže da trenutno za ekologiju niko nema vremena, niti sredstava.
"Situacija je ozbiljna. Vrbas je vrlo bitan resurs i koristimo ga za piće", podvukla je sagovornica Mondo portala.
Zaštitna mreža Eko-centra "Bočac" na istoimenom jezeru pukla je u maju prošle godine jer nije izdržala pritisak plutajućeg otpada koji se već tu nalazio, uz dodatne količine otpada koje su donijele bujice i rijeka usljed tadašnjih obilnih padavina.
PROČITAJTE JOŠ Ekologija u BiH: Previše je obećanja
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS na pitanje da li su upoznati da na akumulacionom jezeru Bočac uopšte ne postoji zaštitna mreža, te da li će biti pronađeno neko rješenje u ovom slučaju, podsjeća da su prošle godine inicirali i održali niz sastanaka s ciljem rješavanja problema plutajućeg otpada u slivu rijeke Vrbas.
Takođe su naveli da su putem Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske učestvovali u finasiranju održavanja zaštitne mreže.
"Jedan od najvećih problema je što u federalnim opštinama u slivu Vrbasa postoji veći broj nelegalnih deponija na obalama rijeke. Na jednom od sastanaka inicirali smo postavljanje još jedne mreže iznad lokacije Eko-centra 'Bočac', da bi se spriječio ili smanjio dotok otpada, ali i da se način da i hidroelektrane koje su uzvodno od HE Bočac, na području FBiH učestvuju u čišćenju ovog otpada.
Nažalost, predstavnici federalnih institucija, kao ni opština, uz svijetao primjer opštine Jajce, nisu pokazali zainteresovanost da se ovaj problem sistemski riješi", kažu u pomenutom ministarstvu.
Eko-centar "Bočac, smješten je četrdesetak kilometara od Banjaluke na hidroakumulacionom jezeru, a osnovalo ga je preduzeće "Euro-Hem" u cilju čišćenja i zaštite Vrbasa. Njegova izgradnja počela je 2001. godine, a 2003. na jezeru Bočac i ušću Crne rijeke u Vrbas postavljene su zaštitne mreže za prikupljanje plutajućeg otpada.
U ranijem periodu strukturu uklonjenog otpada činili su drvo, razne vrste plastičnog otpada, autogume, frižideri, aluminijumski otpad i uginule životinje.
"Na zaštitnoj mreži na rijeci Vrbas godišnje se zaustavi oko 10.000 kubika plutajućeg otpada. Od puštanja mreža u rad pa do 2012. godine prikupljeno je i sortirano oko 100.000 kubika otpada", navedeno je između ostalog na sajtu Eko-centra "Bočac".
U otpadu najviše drveta i plastike
U dokumentu "Republički plan upravljanja otpadom 2019-2029. godina" koji je prošle godine usvojila Vlada RS je navedeno da je otpad sakupljen na mreži sljedećeg sastava: 60% drvo niske kalorične vrijednosti (6.000 m3), 35% plastična ambalaža (3.500 m3) i 5% razni otpad (500 m3).
"Od plastične ambalaže 55% je PET, a 45% polietilen i polipropilen. Količina ovog otpada iznosi oko 31,75 tona godišnje PET -a i 26,05 tona godišnje polietilena i polipropilena. Ostali neiskoristivi plutajući otpad, u količini od oko 100 kubnih metara, se deponuje u Mrkonjić Gradu", piše u dokumentu koji je usvojen na prijedlog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Plan sadrži analizu i ocjenu postojećeg stanja upravljanja otpadom u narednih 10 godina, od osnovnih ciljeva upravljanja otpadom, programa prevencije nastanka otpada i očekivanih vrsta, količine i porijekla otpada koji će biti proizveden na teritoriji Srpske, rasporeda budućih lokacija centara za upravljanje otpadom, pretovarnih stanica, deponija opasnog i neopasnog otpada, procjenu ekonomskih i drugih instrumenata, do mjere za podizanje svijesti u javnosti o značaju pravilnog upravljanja otpadom.
Ekolozi kažu da Bosna i Hercegovina ima veliki problem u upravljanju otpadom, što za posljedicu ima nakupljanje otpada u prirodi, gdje predstavlja opasnost za biljni i životinjski svijet, ali i ljudsko zdravlje.
"Da bi se ovaj problem riješio neophodna su sistemska rješenja u svim koracima, od smanjenja nastanka otpada do ispravne obrade ili odlaganja nastalog otpada. Mreža u Bočcu je samo pokušaj ublažavanja posljedica nepostajanja sistemskog upravljanja otpadom, ali oslikava nedostatak volje da se problem uopšte počne rješavati," rekla nam je Milana Kuburić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
