U rijeci Vrbas postoji oko 50 vrsta riba, a prema tvrdnjama višegodišnjih ribolovaca i stručnjaka primjetan je osjetan pad pojedinih vrsta.
Pero Pavlović iz Sportsko ribolovnog društva Banjaluka potvrdio je za Mondo da je više uzroka takvog stanja, a najveći su krivolov, lov harpunom koji je bio u ekspanziji prije više godina, povećan broj ribolovaca, hidroelektrane i česte i velike oscilacije vode koje znaju biti po dva-tri metra.
"Dešavalo se, konkretno u aprilu, kada se mladica mrijesti, da nivo vode opadne i da ikra ostane na suvom. Takođe, jedan od uzroka opadanja ribljih vrsta jeste i enormno povećan broj kormorana kojih prije nije bilo, pogotovo u gradskoj zoni", tvrdi Pavlović.
On sa sigurnošću nije mogao da nam kaže koliki je broj različitih ribljih vrsta u Vrbasu jer još nije urađena novija ribarska osnova koja bi to potvrdila.
"Primjetan je broj nekih vrsta kojih ranije nije bilo kao npr. šarana u srednjem toku. Sada ima i soma i smuđa, a povećan je broj bandara i kostreša. Sve se izmiješalo, ne znamo uzroke, ali pretpostavljamo da riba dolazi iz donjeg toka na mrijest", rekao je sagovornik Mondo portala.
Pavlović nam je rekao da će tokom oktobra izvršiti poribljavanje gornjeg dijela Vrbasa sa hiljadu jedinki odrasle potočne pastrmke.
Dragojla Golub, ihtiolog na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, rekla je za Mondo da po dostupnim informacijama u Vrbasu postoji pedeset vrsta riba, a najdominantnije su ciprinidne vrste kao što su klen, škobalj, mrena, ali i salmonidne vrste koje su najosjetljivije na pogoršane uslove životne sredine.
Jedna od najugroženijih vrsta svakako je mladica, inače endemska vrsta dunavskog sliva, kojoj prijetnju predstavlja zagađenje vode, nelegalan ribolov kao i hidrocentrale.
"Među drugim uzrocima ugroženosti riba rijeke Vrbas mogu se izdvojiti negativan uticaj unešenih vrsta riba kao što su babuška, sunčanica, američki somić, ali i degradacija staništa, u najširem smislu", rekla nam je Golub.
Stručnjaci iz Beča istraživanjem ronjenjem na dvije lokacije na Vrbasu su utvrdili da je primjetan značajan deficit ribljeg fonda. Prepoznata su dva glavna antropogena uticaja, a vezana su za rad hidroelektrana.
"Dalji pritisci na ekosistem (izlovljavanje ribe, zagađenje itd.) još nisu uzeti u obzir, ali se vjeruje da takođe imaju veliki uticaj", stoji između ostalog u izvještaju.
U Republici Srpskoj još uvijek ne postoji uredba o zaštićenim i strogo zaštićenim vrstama i njena izrada je u toku. Naša sagovornica smatra da će usvajanje i primjena ovog akta u mnogome doprinijeti uspješnijoj zaštiti ugroženih vrsta riba.
"Ova problematika uglavnom je regulisana Pravilnikom o sredstvima i mamcima za vršenje ribolova, dozvoljenom maksimalnom ulovu, minimalnim mjerama i lovostajima koji za oko 30 vrsta riba propisuje maksimalnu količinu ulova, minimalne dužine tijela riba ispod kojih se ne smiju loviti kao i periode u toku godine kada je lov datih vrsta zabranjen", rekla nam je profesorica.
Banjaluka: Ribe se ''ugušile'' u otpadnim vodama
Našu sagovornicu smo upitali i da li su velike poplave koje su pogodile BiH proteklih godina eventualno uticale na riblji fond u Vrbasu. Prema njenim riječima, uticaj poplava na ribe zavisi kako od njihovog intenziteta, tako i od dijela riječnog toka.
"Povremena (sezonska) plavljenja, naročito donjih tokova rijeka, imaju u suštini pozitivan uticaj na akvatične i okolne ekosisteme kao i njihove životne zajednice. Posebno značenje imaju poplave za razmnožavanje i hranjenje riba kada one za vrijeme visokog vodostaja migriraju iz riječnih korita u novonastale poplavne zone, lagune, ritove i rukavce povezane s glavnom rijekom. S druge strane, intenzivne poplave negativan uticaj mogu da ispoljavaju prvenstveno na ikru i riblju mlađ i to naročito kod onih vrsta riba koje ikru polažu u plićim dijelovima vode", rekla nam je Dragojla Golub.
Posljednja detaljna istraživanja faune riba srednjeg i donjeg toka rijeke Vrbas na području Banjaluke sprovedena su od 1994. do 1996. godine.
"Međutim, svakako moram da napomenem da se ihtiofauna Vrbasa, u okviru aktivnosti vezanih za monitoring kvaliteta vode, permanentno prati od 2016. godine, od strane stručnjaka sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci", zaključila je profesorica Golub.
