Da li će Krajina uskoro dobiti svoju čovječju ribicu?
- Naučnici koji istražuju sliv Une sve su bliže potvrdi da na području Krajine živi do sada nepoznata vrsta čovječje ribice.
- Tokom Sedmice nauke na Uni zabilježeno je više značajnih otkrića, uključujući nove lokalitete i rijetke podzemne vrste.
- Stručnjaci upozoravaju da je očuvanje ovog jedinstvenog ekosistema od presudnog značaja.
Prema dosadašnjim istraživanjima, sve više indicija upućuje na to da populacija čovječje ribice koja nastanjuje podzemne vode Une, Sane i područja Grmeča zapravo predstavlja novu vrstu, koja bi, ukoliko naučna istraživanja to potvrde, mogla ponijeti ime upravo po ovom kraju.
To je za Mondo rekao biolog Dušan Jelić, jedan od učesnika ovogodišnje Sedmice nauke na Uni, tokom koje više od 70 naučnika iz različitih evropskih zemalja istražuje biodiverzitet sliva Une.
Ekipa Monda imala je priliku da prisustvuje Jelićevom zaronu na lokalitetu Crna ruka, kraškom izvoru i jednoj od najdubljih tačaka na Uni. Tokom istraživanja, naučnici su došli do nekoliko značajnih otkrića.
"Na Crnom jezeru uspjeli smo da potvrdimo prisustvo jedne vrste račića. Riječ je o najvećem račiću koji živi u pećinskim sistemima Dinarida, iz roda Sphaeromides. Do sada nije bilo dovoljno primjeraka za naučni opis vrste, a tokom Sedmice nauke pronašli smo nekoliko jedinki na osnovu kojih će ona najvjerovatnije biti opisana", rekao je Jelić.
Posebno važnim smatra pronalazak više lokaliteta sa stabilnim populacijama čovječje ribice, jedne od najznačajnijih podzemnih vrsta u Evropi.
"Područje Une, Sane i šireg prostora oko Grmeča predstavlja jednu od najvrjednijih populacija ove vrste u cijelom njenom arealu rasprostranjenosti", istakao je on.
Na pitanje zašto je Unu važno zaštititi, Jelić daje jednostavan odgovor.
"Zato što je jedinstvena".
Kako pojašnjava, riječ je o prostoru izuzetne biološke raznovrsnosti koji je značajan daleko izvan granica Bosne i Hercegovine.
"Nekome ko ovdje živi možda se ne čini toliko posebnom, ali posmatrano u širem kontekstu, Una je jedinstvena i na evropskom i na svjetskom nivou. Ovdje se razvila specifična biodiverzitetska zajednica u kontinentalnom području koja istovremeno ima brojne karakteristike mediteranske faune. To ukazuje da je nekada postojao prirodni koridor kojim su pojedine vrste dospjele u ova područja", rekao je Jelić.
Osim podzemnog svijeta, izuzetno je značajna i populacija mladice u Uni i Sani.
"Prema dosadašnjim istraživanjima i izvještajima o stanju mladice u Evropi, ovdje se nalazi jedna od najvećih i najvrjednijih populacija ove vrste. Zato je neophodno spriječiti bilo kakvu devastaciju staništa i usmjeriti napore na njenu zaštitu", upozorava biolog.
Kao najveće prijetnje izdvaja ljudski faktor. Tokom istraživanja nailazili su na različite vrste otpada, pa čak i na ostatke minsko-eksplozivnih sredstava.
"Ljudski pritisak na ovaj prostor je veliki i potrebno ga je smanjivati kako bi se očuvala prirodna staništa. Posebno su važni sedreni slapovi i barijere, pećinski sistemi povezani s rijekom i izuzetno čista voda koja iz podzemlja izlazi gotovo netaknuta. Na nama je da takav sistem sačuvamo", kaže Jelić.
Istražujući podzemne tokove, naučnici su zabilježili i niz neobičnih pojava. Jedna od njih upravo je na lokalitetu Crna ruka.
"Snaga vode koja izbija iz podzemlja je ogromna. Ulaz u pećinu je potpuno ispran i svijetao, gotovo kao da je izbijeljen. Međutim, čim se uđe dublje, stijene postaju potpuno crne zbog bakterijskog sloja koji ih prekriva. Upravo zbog toga ovaj lokalitet nosi naziv Crna ruka", objašnjava on.
Posebno ga je impresionirala i brojnost pećinskih školjki u pećinama kod Lušci Palanke.
"Njih je bilo toliko da se praktično hodalo preko slojeva školjki. To pokazuje koliko je podzemni sistem velik i koliko vode skladišti. Upravo iz takvih sistema napajaju se izvori poput Krušnice, Klokota i Crnog vrela", rekao je.
Ipak, kada govori o svom najzanimljivijem otkriću, Jelić se ponovo vraća čovječjoj ribici.
"Sve ukazuje da populacija čovječje ribice koja živi na ovom području nije vrsta Proteus anguinus kakvu danas poznajemo. Vrlo je moguće da je riječ o novoj vrsti vezanoj isključivo za područje Krajine. Ukoliko se to potvrdi, dobiće i svoje naučno ime. Vjerovatno 'Proteus Krajina' ili tako nešto", rekao je Jelić.
Upravo bi to moglo biti jedno od najznačajnijih otkrića ovogodišnje Sedmice nauke na Uni - da podzemni svijet Krajine krije vrstu koja do sada nije bila poznata nauci.
Sedmicu nauke na Uni organizuje međunarodna organizacija Riverwatch u okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope u saradnji sa lokalnim partnerima Centar za životnu sredinu i Act - Fondacija Atelje za društvene promjene.
(Foto, video i montaža: Slaven Petković)