Nestanak insekata ne znači samo gubitak jedne vrste, on može narušiti cijeli prirodni lanac života. Upravo zato su vilini konjici, kao jedni od najboljih pokazatelja zdravlja rijeka i potoka, u fokusu istraživanja koja se ovih dana provode na području Une.
Na to upozorava entomolog Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Dejan Kulijer, jedan od više od 70 naučnika i istraživača koji od 1. do 7. juna učestvuju na manifestaciji "Sedmica nauke na Uni".
Stručnjaci iz različitih evropskih zemalja istražuju bogati biodiverzitet ove rijeke - od riba i pećina do biljaka i brojnih vrsta insekata.
Kuljer ističe da su vilini konjici važni indikatori očuvanosti slatkovodnih staništa, a da su najveće prijetnje njihovom opstanku promjene koje uzrokuje čovjek - izgradnjom brana, regulacijom vodotoka i uništavanjem prirodnih staništa.
"Ako promijenimo stanište, nestaju i čitave populacije. Ove vrste zavise od vrlo preciznih uslova – količine vode, temperature i sadržaja kisika", kaže Kulijer.
Ovogodišnja istraživanja na području sliva Une bila su usmjerena na manje vodotoke, staništa pojedinih evropski ugroženih vrsta koje su dio mreže zaštićenih područja. Tokom terenskog rada zabilježen je veliki broj novih lokaliteta, a na nekim mjestima pronađene su i dvije posebno značajne vrste koje inače naseljavaju različita staništa.
"To pokazuje koliko su ovi prirodni kompleksi vrijedni. Ne govorimo samo o vilinim konjicima, već i o brojnim drugim rijetkim i ugroženim vrstama leptira i drugih insekata koje ovdje pronalazimo", kaže on.
Najveća prijetnja ovim vrstama, ističe, jeste čovjek.
"Kod insekata nije problem direktno ubijanje, već uništavanje njihovih staništa. Izgradnja brana, pretvaranje prirodnih vodotoka u kanale, smanjenje količine vode ili promjene temperature i sadržaja kisika mogu potpuno uništiti njihove populacije".
Kulijer upozorava da su insekti nezamjenjivi dio svakog ekosistema i da njihov nestanak ima posljedice koje se odražavaju na cijelu prirodu, ali i na čovjeka.
"Insekti su najbrojnija grupa organizama na planeti. Oni oprašuju biljke, predstavljaju osnovu lanca ishrane i hranu za mnoge vrste ptica, riba i drugih životinja. Bez njih prirodni sistemi kakve poznajemo ne mogu funkcionisati".
Dodaje kako javnost često nije svjesna koliko je biodiverzitet Bosne i Hercegovine bogat i vrijedan.
"Mnogi ne razumiju koliko je naše prirodno bogatstvo veliko i koliko je u odnosu na druge dijelove Evrope jedinstveno. Brojne vrste koje ovdje žive ne postoje nigdje drugo na svijetu. Uništavanjem njihovih staništa gubimo nešto što je naše najveće prirodno bogatstvo".
Iako mnoge vrste još uvijek nisu potpuno nestale, njihov broj se iz godine u godinu smanjuje, upozorava ovaj stručnjak.
"Vrsta može formalno postojati, ali ako su njene populacije malobrojne, ona polako nestaje. Zato je zaštita staništa ključna, jer bez nje dolazimo do trenutka kada oporavak više nije moguć", zaključio je on.
