Najmanje 50 miliona ljudi moglo bi do kraja 2027. godine da se suoči sa akutnom glađu zbog snažnog El Ninja.
Oko 50 miliona ljudi moglo bi do kraja sljedeće godine da bude gurnuto u akutnu glad zbog brzog razvoja vremenskog sistema El Ninjo, pokazuju najnovije prognoze.
Oni bi se pridružili stotinama miliona ljudi koji se već suočavaju sa opasnim nedostatkom hrane zbog višegodišnjih suša u dijelovima Afrike i rasta cijena hrane izazvanog ratom u Iranu.
Čak i ako El Ninjo bude slabiji nego što pojedini modeli predviđaju, mogao bi brojne države da dovede do ivice prehrambene krize, upozorio je Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija.
U 45 zemalja koje prati ova organizacija trenutno se oko 225 miliona ljudi suočava sa akutnom nesigurnošću hrane. Novi vremenski poremećaj mogao bi taj broj da poveća za više od petine.
Ovi dijelovi svijeta biće najteže pogođeni
Prema analizi, najteže posljedice očekuju se u Centralnoj i Južnoj Americi, na Karibima i u južnoj Africi.
U južnoj i jugoistočnoj Aziji moglo bi da padne manje kiše nego što je uobičajeno, što bi izazvalo ozbiljne probleme u poljoprivredi i dodatno ugrozilo prihode poljoprivrednika.
El Ninjo nastaje svakih nekoliko godina u Tihom okeanu i mijenja obrasce padavina širom svijeta. Ovogodišnji sistem mogao bi da bude najsnažniji u posljednjih najmanje 70 godina.
Pojedini stručnjaci nazivaju ga "super El Ninjom", iako taj izraz nije zvanično prihvaćen.
Moguća najtoplija godina u istoriji mjerenja
Stručnjaci upozoravaju da klimatska kriza snažno utiče na intenzitet i posljedice El Ninja.
Snažan El Ninjo bi, zajedno sa globalnim zagrijavanjem, mogao da dovede do najtoplije godine od početka mjerenja. To bi moglo da se dogodi već ove godine, ali stručnjaci procjenjuju da je veća vjerovatnoća da će temperaturni rekord biti oboren 2027. godine.
Privatne prognostičke kompanije već su upozorile da bi El Ninjo mogao da poveća cijene hrane na svjetskom tržištu, dok je izvještaj Svjetskog programa za hranu prvi koji detaljno razmatra moguće posljedice po globalnu glad.
Ova organizacija pokušava da ublaži posljedice ekstremnih vremenskih prilika pomoću sistema ranog upozoravanja i preventivnog pružanja pomoći. Za te mjere predviđeno je najmanje 80 miliona dolara.
Najgore posljedice stižu sa zakašnjenjem
Posljedice El Ninja mogle bi da traju znatno duže od samog vremenskog poremećaja, jer je poljoprivrednicima često potrebno više od jedne sezone da potroše zalihe hrane.
Glavna poljoprivredna sezona u južnoj Africi traje od oktobra ove godine do marta 2027. godine, ali se najteže posljedice očekuju približno devet mjeseci kasnije, tokom perioda nestašice koji slijedi nakon žetve.
"Najveći uticaj na sigurnost hrane u južnoj Africi osjetiće se tokom sezone nestašice 2027. i 2028. godine", rekao je direktor Službe za klimu i otpornost Svjetskog programa za hranu Ričard Čularton, prenosi Gardijan.
Poljoprivrednicima bi donekle mogla da pomogne prošlogodišnja žetva, koja je bila neuobičajeno dobra.
Direktor za sigurnost hrane Svjetskog programa za hranu Žan-Marten Bauer naveo je da su cijene hrane krajem 2025. bile povoljne, ali da su nakon toga porasle usljed rata na Bliskom istoku.
Prethodni El Ninjo ugrozio do 100 miliona ljudi
Tokom El Ninja 2015. i 2016. godine između 60 i 100 miliona ljudi bilo je pogođeno akutnom nesigurnošću hrane. Taj izraz označava ozbiljan nivo gladi koji još nije dostigao razmjere zvanično proglašene gladi.
Svjetski program za hranu tada još nije sprovodio sadašnje preventivne mjere, pa se stručnjaci nadaju da će posljedice novog vremenskog poremećaja biti manje, čak i ako bude snažniji.
Čularton je, međutim, upozorio da nedostatak novca otežava pripreme, jer je prikupljanje pojedinih podataka obustavljeno zbog manjka sredstava.
Analiza obuhvata 45 država u kojima djeluje Svjetski program za hranu i za koje postoje početne procjene o nesigurnosti hrane. Dodatne posljedice moguće su i u zemljama koje nisu obuhvaćene izvještajem.
Strahuje se od novih zabrana izvoza hrane
Bauer je upozorio da bi cijene hrane mogle da porastu širom svijeta, a ne samo u najugroženijim državama.
Dalji razvoj situacije zavisiće i od odluka velikih zemalja izvoznica. Ukoliko bi pojedine države, pokušavajući da zaštite domaće tržište, zaustavile izvoz hrane, nestašice i poskupljenja mogli bi dodatno da se pogoršaju.
"Veoma je važno da se izbjegne situacija u kojoj velike države obustavljaju izvoz hrane. Na regionalnom nivou svakako bi moglo da dođe do visokih cijena i problema sa dostupnošću hrane", rekao je Bauer.
(Mondo.rs)
