Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, ili Nikoljdan, u pomen na dan kada je ovaj svetac okončao ovozemaljski život 343. godine Nove ere.
Sveti Nikola rođen je u Patari u porodici bogatih roditelja, čiji je imetak nakon njihove smrti razdijelio sirotinji. Postao je sveštenik vrlo mlad, a poslije toga i episkop svog rodnog grada. Bio je potpuno posvećen svešteničkom životu i milosrđu i neumorno je radio na širenju i utvrđivanju Hristove vjere.
Stalno je putovao i najveći broj njegovih čuda, koje je činio za života, vezan je za putovanja, naročito za spasavanje moreplovaca iz oluja i magle.
Sahranjen je u sabornoj crkvi u Miru, a kada su Turci u 11. vijeku osvojili taj grad, hrišćani su mošti Svetog Nikole 1096. godine prenijeli u tada pravoslavni Bari u Italiji, gdje se nalaze i danas. Nikoljdan je, uz Jovanjdan i Đurđevdan, najčešća slava kod Srba.
Kod pravoslavaca u BiH se kaže da ''pola Srba slavi, a druga polovina ide na slavu".
Ovom prazniku posebno se raduju djeca, koja uoči Svetog Nikole ostave čizmicu u koju se potajno ostavljaju pokloni. Običaj potajnog ostavljanja poklona vezan je za život Svetog Nikole jer on dobročinstva i milosrđa nikada nije činio javno.
Sveti Nikola slavi se u vrijeme Božićnog posta, pa vjernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu. Za ovog sveca vezano je najviše običaja, a ovo su neki od najvažnijih.
U naseljima Vojvodine, do Drugog svjetskog rata ulicama je išao maskirani čovjek, ogrnut bundom, sa šubarom na glavi i bradom od kučine, štapom u jednoj ruci i tkanom torbom o ramenu, pa je ulazio u kuće gdje ima djece i darivao ih slatkišima i voćem.
U galeriji možete pogledati fotografije sa prošlogodišnje liturgije Svetom Nikoli:
KOJI SU OBIČAJI KOJI SE VEZUJU ZA NIKOLJDAN?
Prvi zapisi o episkopu i dobročinitelju porijeklom iz Male Azije potiču iz četvrtog vijeka nove ere. Od ovog sveštenog lica, poznatog po humanosti, nastale su mnoge legende i priče o današnjem Deda Mrazu.
Zapravo, zapadni svijet - pogotovo SAD - u potpunosti je izjednačio Svetog Nikolu sa Deda Mrazom u svojoj kulturi, na taj način se prilagođavajući modernim vremenima.
Posebno je bio naklonjen djeci, a zabilježeno je da je pomogao trima djevojčicama kako bi ih zaštitio od sirmaštva. Legenda kaže da je tri večeri zaredom prolazio pored njihove kuće i kroz prozor ubacivao vrećice sa novcem, ne bi li im poklonio dovoljno novca kako bi preživjele. Upravo tako nastao je i običaj koji se treba ispoštovati.
Duh pomaganja i darivanja siromašnih, bio je smisao i životno opredjeljenje Svetog Nikole, pa treba darivati one koji nemaju i pomoći im. Zato je tradicija da se darivaju orasi, lješnjaci, jabuke i slatkiši stavljanjem u cipele pokraj kreveta ili u prozore.
Osim što se praznuje kao najveće srpsko krsno ime, Sveti Nikolaj Čudotvorac takođe je esnafska slava, odnosno zaštitnik zanata lađara, splavara, ribara i vodeničara.
Zbog toga se još naziva vodena slava, a vjeruje se da na ovaj dan ne treba započinjati ni putovanja. Takođe se u narodu smatra da je zaštitnik putnika i sirotinje.
Poslušajte i molitvu Svetom Nikoli u nastavku:
(MONDO)