Republika Srpska u posljednjih 14 godina sistemski traži odgovore na problem steriliteta, a rezultat ovih mjera je da je kroz postupke vantjelesne oplodnje do sada na svijet došlo više od 1.600 beba
Istakla je ovo nacionalni koordinator za seksualno i reproduktivno zdravlje Sanja Sibinčić.
"U odnosu na Federaciju BiH i zemlje okruženja gdje je situacija sa finansiranjem procedura vantjelesne oplodnje mnogo komplikovanija, ili je manje podržana od strane države, moramo da istaknemo spremnost domaćih vlasti da odgovore na potrebe pacijenata u Srpskoj", navodi Sibinčićeva u intervjuu Srni.
Ona objašnjava da u Srpskoj imamo tri postupka vantjelesne oplodnje čiji troškovi su pokriveni obaveznim zdravstvenim osiguranjem, kao i postupke zamrzavanja i čuvanja embriona u periodu od dvije godine.
"U stalnoj smo komunikaciji sa Udruženjima porodica sa sterilitetom, pružamo svu moguću podršku i potičemo ih na rad i angažman potpuno svjesni činjenice da problem neplodnosti ne smije biti problem pojedinca. U ovoj oblasti moglo bi se još mnogo toga uraditi, prvenstveno u dijelu prevencije i potom edukacije mladih o značaju očuvanja reproduktivnog zdravlja i polno prenosivim bolestima, koje su takođe jedan od faktora učestalog steriliteta", napominje Sibinčićeva.
Zahvaljujući procedurama vantjelesne oplodnje koje su obavljene u ZU "Medico-S" tokom prošle godine Republika Srpska je bogatija za 175 beba.
Sibinčićeva, koja je specijalista ginekologije i akušerstva i direktor ZU "Medico-s", napominje da je prema rezultatima uspješnosti procedura biomedicinski potpomognute oplodnje ova klinika zadržala vodeću poziciju među ustanovama reproduktivne medicine u BiH.
Poslednjih godina stalno se povećava broj parova koji imaju problem sa sterilitetom, a praksa pokazuje su sve češći problemi muškog steriliteta kao i činjenicu da se žene u kasnijoj životnoj dobi odlučuju da postanu majke.
"Brojni su pokazatelji koji nas upozoravaju da će za samo desetak godina čak 30 do 40 odsto parova biti neplodno, ukoliko se ne promijene neke stvari", upozorava kaže Sibinčićeva za Srnu.
Ona objašnjava da se globalni pad kvaliteta spermatozoida i reproduktivnog potencijala muškaraca povezuje sa nezdravim načinom života i zagađenom okolinom u kojoj živi većina svjetskog stanovništva.
Sibinčićeva napominje da je Republika Srpska organizovano i nizom sistemskih mjera pristupa liječenju neplodnosti postupcima vantjelesne oplodnje.
Statiske kazuju da je uspjeh vantjelesne oplodnje kumulativan, te se smatra da nakon tri postupka biomedicinski potpomognute oplodnje uspješnost u najvećem broju slučajeva između 45 i 53 odsto i do 66 odsto kod žena mlađih od 34 godine.
Ona navodi da je prirodni priraštaj godinama negativan u Republici Srpskoj i da je još davno došlo do depopulacije stanovništva.
Klinika "Mediko S" jedina je ustanova u Republici Srpskoj koja radi vantjelesne oplodnje. Sibinčićeva navodi da je ova osnovana je 2000. godine, te da od 2002. godine primjenjuje postupke vantjelesne oplodnje.
Sibinčićeva, koja je osnivač ustanove i prvi doktor humane reprodukcije u Republici Srpskoj, kaže da je "Mediko-S" danas dio evropskog sistema, grupacije "Pronatal", koja je jedan od evropskih lidera reproduktivne medicine.
U prošloj i ovoj godini procenat uspješnosti u broju ostvarenih kliničkih trudnoća na mjesečnom nivou iznosio je od 41,07 odsto do 64,2 odsto. Procenat uspješnosti posupaka vantjelesne oplodnje uslovljen je medicinskom problematikom i starošću parova koji ulaze u postupak.
"Prosječna starosna dob pacijentica ZU `Medico-S` iznosi 36,5 godina, što ovaj procenat čini još značajnijim", ističe Sibinčićeva.
Ona navodi da je uspješnost postupaka vantjelesne oplodnje kumulativna, što znači da su šanse za ostvarivanje prve trudnoće nakon tri postupka između 45 i 53 odsto.
"Prema statistikama krovnih institucija reproduktivne medicine u svijetu, smatra se da 20 odsto pacijenata, nažalost, nikada ne ostvari željenu trudnoću bez obzira na broj ponovljenih postupaka. Nažalost, većina naših pacijenata, kod nas i u svijetu, liječenje započinje nakon 34 godine, kada se smanjuje šansa za ostvarenje trudnoće", upozorava ona.
Vantjelesna oplodnja je skupa procedura, posebno ukoliko se izvodi van granica Republike Srpske.
"Većina naših pacijenata ostvari trudnoću nakon tri pokušaja vantjelesne oplodnje. Takođe, velika prednost je i činjenica da i čuvanje embriona ide na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja u trajanju od dvije godine.Tako je pacijentima otvorena mogućnost i krioembriotransfera – što je mnogo jednostavnija procedura i podrazumjeva odmrzavanje embriona i njihov prenos u matericu", navodi Sibinčićeva.
Ona objašnjava da se pacijenti kojima je potrebna donacija ili neka od metoda koja se ne primjenjuje upućuju na liječenje van granica Srpske.
Prema zvaničnoj medicinskoj statistici neplodnost podjednako pogađa kako žene, tako i muškarace, te da se smatra u oko 40 odsto slučajeva uzrok neplodnosti ženski partner, a isto tako i muški, deset odsto parova ima kombinovani oblik steriliteta gdje su zastupljeni problemi i od strane muškarca i žene, a kod deset odsto parova riječ je o sterilitetu nepoznatog uzroka /idiopatski/.
Sibinčić kaže da se poslednjih godina povećava broj parova kod kojih je glavni uzrok neplodnosti smanjena plodnost muškog partnera što je glavna indikacija za postupak vantelesne oplodnje.
Ona navodi da su medicinski razlozi muške neplodnosti uglavnom vezani za proširene vene na testisu, nespuštene testise, hormonske poremećaje, infekcije, genetske i imunološke faktore, potom hemoterapiju, te naposlijetku alkohol, cigarete, stres, štetne hemikalije…
"Medicinski razlozi ženske neplodnosti su začepljeni jajovodi, često usljed dugotrajnih infekcija, polno prenosive bolesti, hormonski disbalnsi i poremećaji, genetski poremećaji i anomalije reproduktivnih organa žene", kaže Sibinčićeva.