Materice su najveći hrišćanski praznik majki i žena u našem narodu.
Praznik Materice se tradicionalno slavi dvije nedjelje prije Božića. Prema običajima, djeca treba da ustanu rano i kanapom, šalom, maramom ili kaišem "na prepad" zavežu majku. Kako je nastao ovaj običaj i koji je vjerski značaj Materica?
Materice su najveći hrišćanski praznik majki i žena u našem narodu, jedinstvena svetkovina. Kao što su roditelji prošle nedjelje vezivali djecu, tako danas mališani vezuju svoje majke.
Obično djeca ustaju pre majke i vezuju je dok je još u krevetu, ali mogu je vezati i kasnije dok je u nekom kućnom poslu. Majka se "brani", "zapomaže", "moli" da je odvežu jer je "u velikom poslu", ali djeca ne pristaju dok ne dobiju "otkup".
Otkupljuje se poklonima koji mogu biti skromni, poput bombone ili jabuke. Važna je ljubav i prisnost koju na ovaj praznik treba da podijele svi članovi porodice. Vezuju se i udate žene u okruženju, komšinice, tetke, bake...
Sprema se svečani, posni ručak, koji okuplja cijelu porodicu. Materice su, kao nekada, i danas prilika da se obraduju siromašna ili djeca bez roditelja. Nekada su žene koje imaju udate ćerke bez djece, odlazile kod njih u posjetu, noseći kolače i darove za otkupljenje, ćerki materijal za haljinu, zetu košulju.
U dubljem, crkvenom kontekstu, praznici Djetinci, Materice i Očevi ne povezuju samo jednu generaciju, nego sve generacije roditelja i djece unazad. To povezivanje seže do najdaljih, najstarijih vremena biblijske istorije kada se sjećamo svih velikih žena iz predhrišćanskih i hrišćanskih vremena.
Vjerovanja
Postoji i verovanje da muževi treba da vežu svoju tek udatu ženu i tako prizovu dobijanje potomstva u narednoj godini. Takođe, u nekim krajevima, posebno u Hercegovini, postojao je običaj da se tek vjenčani par zavjetuje jedno drugom na Materice/Oce, potvrđujući crkveni vjenčani zavjet.
Za Materice je običaj i da sve žene obavezno odu na liturgiju u crkvu gdje ih sveštenik pričesti i da im oproste od svih grijehova koje su eventualno počinile posljednjih godinu dana.
Prema jednom narodnom vjerovanju, na Materice nipošto ne treba obući već nošenu odjeću već isključivo novu, kako bismo "čisti" ušli u Novu godinu.
Običaji
Materice su praznik na koji ne treba spremati kuću, usisavati, raspremati kuću. Novija tradicija nalaže da muškarci i očevi zajedno sa djecom spreme nedeljni ručak mamama i bakama koje treba da se odmaraju, odnosno kojima je jedina obaveza da mališanima obezbijede poklon.
Za vrijeme posta u susret Božiću, treba okaditi kuću, sa porodicom se zajedno pomoliti, a na Materice mame upućuju i posebnu ličnu molitvu zahvaljujući se Bogu za zdravlje i prosperitet svoje djece i cijele porodice.
Sveti Nikodim Tismanski
Srpska Pravoslavna Crkva danas takođe obilježava Sv. Nikodima Tismanskog, pravoslavnog monaha i prosvetitelja.
Posle velikih trudova zemaljskih, prepodobni Nikodim je preminuo 26. decembra 1406. godine u manastiru Tisman gdje je i sahranjen. Pravoslavni rumunski narod poštuje prepodobnog Nikodima kao svog prosvetitelja nazivajući ga "Nikodim Osvećeni". U manastiru Tisman se svake godine, 26. decembra, skupljaju vernici iz cijele okoline.
Danas je nepoznato gdje se nalaze njegove mošti. U manastiru Tisman se nalazi samo jedan prst koji se čuva u zlatnom kovčegu, a gdje se nalazi ostatak moštiju, nije poznato. Još početkom 15. veka, nekoliko godina po upokojenju mošti su sakrivene od Turaka, ali nije sačuvan njihov položaj. Ostavljen je desni kažiprst za cjelivanje.
(MONDO)